Među najznačajnijim marikulturnim vrstama u Hrvatskoj ubrajaju se školjke (dagnje i kamenice) i tuna, dok šaran uz pastrvu i amur spada među najznačajnije slatkovodne ribe koje se uzgajaju u ribnjacima Panonske Hrvatske.

Ekološka, organska ili biološka poljoprivreda je vrsta poljoprivrede koja se fokusira na proizvodnju zdrave hrane, bez uporabe umjetnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava. U Hrvatskoj se posljednjih godina značajno povećava broj poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom, a njihove proizvode možemo prepoznati po oznakama ,,eko'', ,,bio'' ili ,,organskih'' proizvoda.

Među poljoprivrednim kulturama koje se proizvode u nizinama Panonske Hrvatske izdvajaju se žitarice (poput pšenice ili ječma), uljarice (uljana repica i suncokret), šećerna repa i soja. Uz uvriježene kulture, pojavljuju se i egzotičnije kao što je batat, a sve važniju ulogu igra i ekološki uzgoj poljoprivrednih kultura.

Poljoprivredu često dijelimo na poljodjelstvo i stočarstvo. U poljodjelstvo ubrajamo ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, cvjećarstvo i livadarstvo, dok u stočarstvo ubrajamo uzgoj domaćih životinja, odnosno govedarstvo, ovčarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo i dr.

Šumarstvo u Hrvatskoj najrazvijenije je na području Gorske Hrvatske koja je većinski pokrivena šumama. Najviše se sijeku bukva, jela i hrast. U Nizinskoj Hrvatskoj treba spomenuti spačvansku šumu - najveći nasad hrasta lužnjaka u Europi.

Šumarstvo i drvna industrija najznačajnije su primarne djelatnosti u Gorskom kotaru gdje je preko 70% površine prekriveno šumama. Govoreći generalno o šumarstvu u Hrvatskoj, uz Gorski kotar i ostatak Gorske Hrvatske, ono je razvijeno i u kontinentalnoj Hrvatskoj, naročito na krajnjem istoku gdje se prostiru spačvanske šume hrasta lužnjaka.

U Primorskoj Hrvatskoj najviše se uzgaja voće i povrće, i to prvenstveno agrumi, bademi, smokve i jagode, kao i masline te vinova loza. Poljoprivredne kulture ovoga prostora ponajprije su uvjetovane sredozemnom klimom, krškim reljefom i često manjkom plodnoga tla.

Velika većina šuma u Hrvatskoj u državnom je vlasništvu i njime upravlja državna tvrtka koja se naziva Hrvatske šume. Promatrajući statistiku, šume prekrivaju nešto manje od 40% površine Hrvatske, a najveći udio šumskih površina ima Gorski kotar, čak 70%.

OPG ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je oblik organizacije koja uglavnom na manjim posjedima se bavi poljoprivredom, a vlasnici su obitelji čiji članovi rade u OPG-u. Važnost OPG-ova ogleda se u tome što oni doprinose raznolikosti poljoprivrede, ekološkom razvoju poljoprivrede te očuvanju autohtonih biljnih vrsta.

U Hrvatskoj se od žitarica najviše uzgajaju žito, pšenica, raž, kukuruz,... Osim žitarica kroz ratarstvo se uzgajaju i uljarice, a najpoznatije su suncokret, soja i uljna repica. Žitarice i uljarice se najviše se koriste za potrebe prehrambene industrije.

Zbog velikog udjela u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a naročito u proizvodnji žitarica, Slavoniju i Baranju zovemo i \"žitnica Hrvatske\". Velika poljoprivredna proizvodnja na ovom području posljedica je vrlo plodnog tla te višestoljetne tradicije bavljenja poljoprivredom.

Klimatski i pedološki uvjeti u Lici i Ogulinsko-plaščanskoj zavali najpovoljniji su za proizvodnju krumpira i kupusa, a u Lici važnu ulogu igra stočarstvo, iako slabi pod utjecajem depopulacije. S druge strane Gorske Hrvatske, Gorski kotar razmjerno je nepovoljan za tržišnu poljoprivredu.

Ribarstvo je djelatnost primarnog sektora koja ima veliku važnost u Primorskoj Hrvatskoj. Najviše se od morske ribe love srdela i papaline. Osim u Primorskoj Hrvatskoj ribarstvo je razvijeno i u Panonskoj Hrvatskoj. Ribarstvo u Panonskoj Hrvatskoj odvija se na rijekama te većim ribnjacima.

Panonska Hrvatska zbog plodne crnice, umjereno tople vlažne klime te povoljnog nizinskog reljefa ima sve preduvjete za razvoj ratarstva.

Među ponuđenim odgovorima, proizvodnja žitarica prisutna je u većem dijelu Panonske Hrvatske, školjkarstvo je prisutno u brojnim zaljevima na obali Jadrana, a šumarstvo je u većoj ili manjoj mjeri prisutno kroz cijelu državu.

Marikultura predstavlja umjetni uzgoj morskih organizama. U Hrvatskoj je marikultura zastupljena na području Malostonskog i Limskog zaljeva te području Novigradskog mora.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja skraćeno nazivamo OPG-ovima, najzastupljenija su poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj. OPG-ovi obuhvaćaju malena gospodarstva na kojima se članovi obitelji bave poljoprivredom na većinom malenim posjedima.

Ekološka poljoprivreda podrazumijeva uzgoj poljoprivrednih kultura na prirodan način bez upotrebe kemikalija i zaštitnih sredstava. Ovakvim oblikom poljoprivrede želi se očuvati autentičnost proizvoda i smanjiti zagađenje okoliša.