Primarne djelatnosti u Hrvatskoj

Zbog velikog udjela u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a naročito u proizvodnji žitarica, Slavoniju i Baranju zovemo i \"žitnica Hrvatske\". Velika poljoprivredna proizvodnja na ovom području posljedica je vrlo plodnog tla te višestoljetne tradicije bavljenja poljoprivredom.

Ribarstvo u Panonskoj Hrvatskoj odvija se na rijekama te većim ribnjacima među kojima treba istaknuti Jasinje kod Slavonskog Broda, Grudnjak kod Orahovice i Končanicu kod Daruvara. Od ribe se najviše love šarani, štuke i amuri.

Ekološka poljoprivreda podrazumijeva uzgoj poljoprivrednih kultura na prirodan način bez upotrebe kemikalija i zaštitnih sredstava. Ovakvim oblikom poljoprivrede želi se očuvati autentičnost proizvoda i smanjiti zagađenje okoliša.

Ribarstvo je djelatnost primarnog sektora koja ima veliku važnost u Primorskoj Hrvatskoj. Najviše se od morske ribe love srdela i papaline. Osim u Primorskoj Hrvatskoj ribarstvo je razvijeno i u Panonskoj Hrvatskoj.

Voćarstvo je razvijeno širom Hrvatske. Tako se u Nizinskoj Hrvatskoj najviše uzgajaju šljive, kruške i jabuke dok su u Primorskoj Hrvatskoj to agrumi, bademi i smokve.

Vinogradarstvo u Hrvatskoj razvijeno je u Primorskoj i Nizinskoj Hrvatskoj. Od vinskih sorti uzgajaju se malvazija (Istra), pošip (Dalmacija), graševina (Slavonija i Baranja),...

Panonska Hrvatska zbog plodne crnice, umjereno tople vlažne klime te povoljnog nizinskog reljefa ima sve preduvjete za razvoj ratarstva.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja skraćeno nazivamo OPG-ovima, najzastupljenija su poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj. OPG-ovi obuhvaćaju malena gospodarstva na kojima se članovi obitelji bave poljoprivredom na većinom malenim posjedima.

OPG ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je oblik organizacije koja uglavnom na manjim posjedima se bavi poljoprivredom, a vlasnici su obitelji čiji članovi rade u OPG-u. Važnost OPG-ova ogleda se u tome što oni doprinose raznolikosti poljoprivrede, ekološkom razvoju poljoprivrede te očuvanju autohtonih biljnih vrsta.

Ekološka poljoprivreda podrazumijeva uzgoj poljoprivrednih kultura na prirodan način bez upotrebe kemikalija i zaštitnih sredstava. Ovakvim oblikom poljoprivrede želi se očuvati autentičnost proizvoda i smanjiti zagađenje okoliša.

Lov je također djelatnost primarnog sektora. Podrazumijeva uzgoj, zaštitu i korištenje divljači, a rasprostranjeno je u cijeloj Hrvatskoj. Danas je lov jedan od modernih oblika turizma.

Gradsko stanovništvo također se bavi poljoprivredom, ali to je mali udio. Građani imaju priliku saditi voće i povrće u svojim voćnjacima i vrtovima ili gradskim površinama koje se dijele u zakup.

Marikultura predstavlja umjetni uzgoj morskih organizama. U Hrvatskoj je marikultura zastupljena na području Malostonskog i Limskog zaljeva te području Novigradskog mora.

Marikultura predstavlja umjetni uzgoj morskih organizama. U Hrvatskoj je marikultura zastupljena na području Malostonskog i Limskog zaljeva te području Novigradskog mora.

Ekološka, organska ili biološka poljoprivreda je vrsta poljoprivrede koja se fokusira na proizvodnju zdrave hrane, bez uporabe umjetnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava. U Hrvatskoj se posljednjih godina značajno povećava broj poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom, a njihove proizvode možemo prepoznati po oznakama ,,eko'', ,,bio'' ili ,,organskih'' proizvoda.

Velika većina šuma u Hrvatskoj u državnom je vlasništvu i njime upravlja državna tvrtka koja se naziva Hrvatske šume. Promatrajući statistiku, šume prekrivaju nešto manje od 40% površine Hrvatske, a najveći udio šumskih površina ima Gorski kotar, čak 70%.

Prirodni uvjeti su oni o kojima ovisi poljoprivreda Primorske Hrvatske. Ondje se najviše uzgajaju voće i povrće kao što su agrumi, šljive, bademi, masline, vinova loza te začinsko bilje. Od stoke najviše se uzgajaju ovce.

Hrvatske šume tvrtka je koja upravlja šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj.

Poljoprivreda je djelatnost primarnog sektora koja obuhvaća proizvodnju hrane za životinje i ljude te poljoprivrednih kultura za daljnju upotrebu. Poljoprivreda se dijeli na poljodjelstvo (uzgoj biljaka) i stočarstvo (uzgoj stoke).

Šumarstvo u Hrvatskoj najrazvijenije je na području Gorske Hrvatske koja je većinski pokrivena šumama. Najviše se sijeku bukva, jela i hrast. U Nizinskoj Hrvatskoj treba spomenuti spačvansku šumu - najveći nasad hrasta lužnjaka u Europi.

U Hrvatskoj se od žitarica najviše uzgajaju žito, pšenica, raž, kukuruz,... Osim žitarica kroz ratarstvo se uzgajaju i uljarice, a najpoznatije su suncokret, soja i uljna repica. Žitarice i uljarice se najviše se koriste za potrebe prehrambene industrije.

Gorska Hrvatska ima slabije uvjete za razvoj poljoprivrede počevši od klime i reljefa. Bez obzira na to poljoprivreda je i ondje zastupljena te se od poljoprivrednih kultura najviše uzgajaju krumpir i kupus, a od stočarskih kultura su to ovce i goveda. Poljoprivreda je u Gorskoj Hrvatskoj najrazvijenija u Lici i Ogulinsko-plaščanskoj zavali.

Ratarstvo u Hrvatskoj najrazvijenije je na području Slavonije i Baranje koje zbog velike proizvodnje nose nadimak hrvatske žitnice.

U Primorskoj Hrvatskoj razlikujemo više vrsta tala, a to su: crvenica, smeđe tlo, aluvijalna tla te fliš.

Stočarske kulture koje se uzgajaju u Nizinskoj Hrvatskoj su uglavnom svinje, goveda te perad. S druge strane u Primorskoj Hrvatskoj najviše se uzgajaju ovce.

Šumarstvo u Hrvatskoj najrazvijenije je na području Gorske Hrvatske koja je većinski pokrivena šumama. Najviše se sijeku bukva, jela i hrast. U Nizinskoj Hrvatskoj treba spomenuti spačvansku šumu - najveći nasad hrasta lužnjaka u Europi.