Učitavam...
Kako suvremena poljoprivreda utječe na tlo, biljni i životinjski svijet?
Suvremena poljoprivreda vrlo negativno utječe na tlo te biljni i životinjski svijet. Tlo se osiromašuje korištenjem brojnih štetnih tvari, a širenjem poljoprivrednih površina smanjuju se područja izvornih staništa biljnih i životinjskih vrsta.
Kako nazivamo istrunule biljne i životinjske ostatke koje nalazimo u tlu?
Raspadnuti i istrunuli ostaci živog svijeta nazivaju se humusom i o njegovoj količini značajno ovisi kvaliteta tla. Humus obiluje organskim i mineralnim tvarima koje su potrebne biljkama za razvoj.
Rastresiti, površinski sloj koji prekriva većinu Zemljinog kopna naziva se:
Većinu Zemljinog kopna prekriva rastresiti površinski sloj koji nazivamo tlo. Tlo je mješavina raznih stvari: minerala, vode, zraka, biljnih i životinjskih ostataka itd.
Koja je od ovih vrsta pokrova najpodložnija eroziji, odnosno odnošenju tla utjecajem vode i vjetra?
Odnošenje (erozija) tla utjecajem vjetra i vode veliki je ekološki i poljoprivredni problem, a najizraženija je na područjima s golim tlom. Na tim područjima vjetar i voda neometano odnose tlo. Erozija se sprječava sadnjom i zaštitom biljnog pokrova, a naročito šuma koje najbolje zadržavaju tlo svojim korijenjem.
Raspadanjem stijena u sitne komadiće nastaju jedni od glavnih dijelova tla, sitni kristalići ili zrnca koja nazivamo:
Raspadanjem stijena u sitne komadiće nastaju minerali, jedni od glavnih sastavnica tla. Prisutni su u obliku sitnih kristalića ili zrnaca, a imaju veliku važnost u rastu i razvoju biljnog svijeta.
Izbaci uljeza među negativnim utjecajima čovjeka na tlo:
Među brojnim negativnim utjecajima čovjeka na tlo i njegovu kvalitetu ističu se izgradnja cesta i naselja, poljoprivredno i industrijsko zagađenje te odlaganje otpada, a djelatnostima kao što je ekološka poljoprivreda pokušavaju se smanjiti negativni utjecaji klasične poljoprivrede na tlo i ljudsko zdravlje.
Najvrjednije i najkvalitetnije tlo u Hrvatskoj, nastalo na lesnim ravnjacima i bogato humusom naziva se:
Najvrjednije i najkvalitetnije tlo u Hrvatskoj naziva se crnica. Nastala je na lesnim ravnjacima Istočne Hrvatske (konkretno, u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu) i bogata je humusom što uzrokuje visoku plodnost i poljoprivrednu iskoristivost.
Kako nazivamo znanost koja se bavi tlom?
Znanost o tlima naziva se pedologija (grč. pedon = tlo). Pedologija se, konkretno, bavi sastavom tla i njegovim oblicima, kao i procesima nastanka tla, proučava načine korištenja tla, klasifikaciju tala i dr.
Koja od ovih vrsta tla NIJE nastala zbog klimatskih uvjeta u kojima se nalazi?
Dok su smeđa šumska tla (umjerena topla vlažna klima), crnica (stepska klima) i podzoli (snježno-šumska klima) vrste tala nastale pod značajnim utjecajem klimatskih uvjeta, vulkanska su tla nastala zbog drugog čimbenika - pojave vulkana na određenom području - te nisu prvenstveno povezana uz klimatske uvjete područja.
Kako nazivamo tla nastala neposredno uz velike rijeke?
Neposredno uz velike rijeke, u reljefno najnižim predjelima, nastaju aluvijalna ili naplavna tla. Ovaj tip tala nastao je taloženjem riječnih nanosa prilikom poplava, a u velikoj mjeri iskorištena su u poljoprivredne svrhe, najčešće nakon isušivanja tla.
Koji od ovih pojmova NE označava čovjekovu izmjenu sastava i plodnosti tla?
Među načinima na koje čovjek svojim radom može utjecati na plodnost i sastav tla su dodavanje prirodnih i umjetnih gnojiva, oranje, natapanje, odvodnjavanje itd. Erozija vjetrom ne spada u čovjekove aktivnosti.
Odnošenje tla utjecajem vjetra i vode veliki je ekološki i poljoprivredni problem. Koji od ovih pokrova je najbolji za sprječavanje odnošenja tla?
Odnošenje (erozija) tla utjecajem vjetra i vode veliki je ekološki i poljoprivredni problem, a sprječava se sadnjom i zaštitom biljnog pokrova, naročito šuma koje najbolje zadržavaju tlo svojim korijenjem.
Izbaci uljeza među sastavnim dijelovima tla:
Tlo je površinski rahli sloj Zemljine kore nastao dugotrajnim trošenjem stijena i razgradnjom živih organizama, zbog čega se zapravo radi o mješavini minerala, vode, zraka, biljnih i životinjskih ostataka itd.