O tlu i njegovoj važnosti

Tlo nastaje erozijom (trošenjem) stijena te raspadanjem organizama. Raspadanje stijena i organizama uzrokuju prirodni čimbenici (voda, ljudi, temperatura,...).

Tlo je površinski rahli sloj Zemlje, tj. Zemljine kore. Građen je od minerala, organskih tvari zraka i vode.

Suvremena poljoprivreda vrlo negativno utječe na tlo te biljni i životinjski svijet. Tlo se osiromašuje korištenjem brojnih štetnih tvari, a širenjem poljoprivrednih površina smanjuju se područja izvornih staništa biljnih i životinjskih vrsta.

Tlo nije jedinstveno već se razlikuje s obzirom na boju, sastav, nastanak,... Na primjer u Gorskoj Hrvatskoj prevladavaju smeđa tla i podzoli, u zapadnoj Istri crvenica, a u Slavoniji crnica.

Humus je najplodniji dio tla nastao razgradnjom životinjskih i biljnih ostataka pri utjecaju vanjskih faktora. Što je veća koncentracija minerala to će humus biti plodniji.

Neposredno uz velike rijeke, u reljefno najnižim predjelima, nastaju aluvijalna ili naplavna tla. Ovaj tip tala nastao je taloženjem riječnih nanosa prilikom poplava, a u velikoj mjeri iskorištena su u poljoprivredne svrhe, najčešće nakon isušivanja tla.

Raspadnuti i istrunuli ostaci živog svijeta nazivaju se humusom i o njegovoj količini značajno ovisi kvaliteta tla. Humus obiluje organskim i mineralnim tvarima koje su potrebne biljkama za razvoj.

Minerali su glavne sastavnice stijena te predstavljaju glavni sastojak tla, a nastaju raspadanjem stijena.

Znanost o tlima naziva se pedologija (grč. pedon = tlo). Pedologija se, konkretno, bavi sastavom tla i njegovim oblicima, kao i procesima nastanka tla, proučava načine korištenja tla, klasifikaciju tala i dr.

Većinu Zemljinog kopna prekriva rastresiti površinski sloj koji nazivamo tlo. Tlo je mješavina raznih stvari: minerala, vode, zraka, biljnih i životinjskih ostataka itd.

Odnošenje (erozija) tla utjecajem vjetra i vode veliki je ekološki i poljoprivredni problem, a sprječava se sadnjom i zaštitom biljnog pokrova, naročito šuma koje najbolje zadržavaju tlo svojim korijenjem.

Čovjek može poboljšati svojstva i plodnost tla na razne načine kao što su: oranje, gnojenje, navodnjavanjem i odvodnjavanjem,...

Raspadanjem stijena u sitne komadiće nastaju minerali, jedni od glavnih sastavnica tla. Prisutni su u obliku sitnih kristalića ili zrnaca, a imaju veliku važnost u rastu i razvoju biljnog svijeta.

Čovjek može pozitivno i negativno utjecati na tlo. Više je onih negativnih utjecaja kao što su: korištenje pesticida, smanjenje bioraznolikost, gradnjom prometnica, industrijom,...

Najvrjednije i najkvalitetnije tlo u Hrvatskoj naziva se crnica. Nastala je na lesnim ravnjacima Istočne Hrvatske (konkretno, u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu) i bogata je humusom što uzrokuje visoku plodnost i poljoprivrednu iskoristivost.