Premda je površinom veća od Europe, zbog vrlo oštre klime i izoliranosti, Antarktika je jedini svjetski kontinent bez stalnih stanovnika, na njoj samo privremeno žive znanstvenici i istraživači. S druge, sjeverne strane svijeta, Arktik, odnosno područje sjeverno od sjeverne polarnice ima oko 4 milijuna stanovnika

Za naseljeni svijet, odnosno naseljena kopnena područja koristimo naziv ekumena koji potječe još iz antičkog razdoblja. Subekumenom nazivamo područja koja su iznimno slabo i rijetko naseljena, a anekumena je naziv za nenaseljena kopnena područja.

Svi navedeni pojmovi osim Grenlanda spadaju u najgušće naseljene prostore svijeta, dok Grenland spada među najrjeđe naseljene prostore zbog svoje klimatske nepogodnosti za život. Ipak, bez obzira na klimatsku nepogodnost, Grenland za razliku od Antarktike nije potpuno nenaseljen, na njemu živi oko 50 tisuća stanovnika.

Znanost koja proučava kretanje i sastav stanovništva naziva se demografija, a stručnjake koji se njom bave nazivamo demografi. Grana unutar geografije koja se bavi proučavanjem stanovništva s geografskog gledišta naziva se demogeografija.

Broj stanovnika najbrže raste u najslabije razvijenim dijelovima svijeta, što predstavlja velik problem razvitku tih zemalja zbog često loših uvjeta življenja i prenapučenosti. S druge strane veći dijelovi Europe i ostatka najrazvijenijih zemalja svijeta suočavaju se sa stagnacijom ili padom broja stanovnika.

Azija je najgušće naseljen i najmnogoljudniji svjetski kontinent s nešto manje od 5 milijardi stanovnika te gustoćom naseljenosti od čak 150 stanovnika po kilometru kvadratnom. Za usporedbu, gustoća naseljenosti Hrvatske je oko 70 stanovnika na istom mjernoj jedinici površine.

Stanovništvo Zemlje najbrže raste u posljednjih stotinjak godina kao rezultat napretka higijene, medicine i veće dostupnosti hrane. Samo tijekom 20. stoljeća stanovništvo svijeta naraslo je s 1,7 na 6 milijardi stanovnika, a krajem 2022. godine prešlo je brojku od 8 milijardi stanovnika.

Trenutno je na Zemlji prema većini procjena (primjerice onoj Ujedinjenih naroda) oko 8 milijardi stanovnika. Zanimljivo je kako povodom svake nove milijarde stanovnika Ujedinjeni narodi simbolično odaberu određenu novorođenu bebu pa se tako 15. studenog 2022. na Filipinima rodio osammilijarditi stanovnik svijeta, a petmilijarditi stanovnik rođen je u Zagrebu.

Popisi stanovništva u brojnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, provodi se redovito, i to svakih 10 godina. Tu redovitost vidimo i u proteklih nekoliko desetljeća: na tlu Hrvatske popisi su se provodili redovito svakih 10 godina od 1961. godine do posljednjeg popisa 2021. godine.

Australija, odnosno, uključimo li pacifičke otoke, Australija i Oceanija, najrjeđe je naseljeni svjetski kontinent sa stalnim stanovništvom. Na površini nešto manjoj od Europe živi samo oko 40 milijuna stanovnika. Vrlo rijetka naseljenost rezultat je klimatske nepogodnosti, kao i kasnog otkrića i naseljavanja ovog kontinenta.

Najnoviji popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je 2021. godine, a zanimljivo je kako je, prema rezultatima popisa, u trenutku njegovog provođenja u Hrvatskoj živjelo 3 871 833 stanovnika. Najstariji zabilježeni popis na tlu Hrvatske odvio se davne 1857. godine.

Najviše ljudi, čak 3/4 svjetskog stanovništva, živi u umjerenim pojasevima (naročito sjevernom) zbog najboljih klimatskih uvjeta za život, dok većina ostalog stanovništva živi u žarkom pojasu. Hladni pojasevi gotovo su nenaseljeni.

Postupak prikupljanja osnovnih podataka o stanovništvu neke države naziva se popis stanovništva. Među tim podacima brojne su informacije poput dobi, spola, nacionalnosti, vjere, obrazovanja i raznih drugih pokazatelja koji su nam korisni za analizu. Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj odvio se 2021. godine.