Učitavam...
Naseljenost svijeta
Koji je najrjeđe naseljeni svjetski kontinent (ne računajući Antarktiku)?
Prikaži odgovor
Australija, odnosno, uključimo li pacifičke otoke, Australija i Oceanija, najrjeđe je naseljeni svjetski kontinent sa stalnim stanovništvom. Na površini nešto manjoj od Europe živi samo oko 40 milijuna stanovnika. Vrlo rijetka naseljenost rezultat je klimatske nepogodnosti, kao i kasnog otkrića i naseljavanja ovog kontinenta.
Vrati na pitanje
Ekumena
Prikaži odgovor
Za naseljeni svijet, odnosno naseljena kopnena područja koristimo naziv ekumena koji potječe još iz antičkog razdoblja. Subekumenom nazivamo područja koja su iznimno slabo i rijetko naseljena, a anekumena je naziv za nenaseljena kopnena područja.
Vrati na pitanje
Kada je proveden najnoviji popis stanovništva u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
Najnoviji popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je 2021. godine, a zanimljivo je kako je, prema rezultatima popisa, u trenutku njegovog provođenja u Hrvatskoj živjelo 3 871 833 stanovnika. Najstariji zabilježeni popis na tlu Hrvatske odvio se davne 1857. godine.
Vrati na pitanje
Koji pojam koristimo za naseljeni svijet, odnosno naseljena kopnena područja?
Prikaži odgovor
Za naseljeni svijet, odnosno naseljena kopnena područja koristimo naziv ekumena koji potječe još iz antičkog razdoblja. Subekumenom nazivamo područja koja su iznimno slabo i rijetko naseljena, a anekumena je naziv za nenaseljena kopnena područja.
Vrati na pitanje
Što nam sve govore popisi stanovništva
Prikaži odgovor
Popisi stanovništva daju nam podatke o stanovništvu kao što su: dob, spol, veličina kućanstva, način na koji zarađuju za život, narodnost, razina obrazovanja,...
Vrati na pitanje
Koliko često se obično provode popisi stanovništva, pa tako i u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
Popisi stanovništva u brojnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, provodi se redovito, i to svakih 10 godina. Tu redovitost vidimo i u proteklih nekoliko desetljeća: na tlu Hrvatske popisi su se provodili redovito svakih 10 godina od 1961. godine do posljednjeg popisa 2021. godine.
Vrati na pitanje
Najgušće naseljeni dijelovi svijeta
Prikaži odgovor
Najgušće naseljeni dijelovi svijeta su Istočna i Južna Azija, prostor uz rijeku Nil, istok i zapad SAD-a, jugoistok Južne Amerike te Srednja, Zapadna i Južna Europa.
Vrati na pitanje
Demografija
Prikaži odgovor
Znanost koja proučava kretanje i sastav stanovništva naziva se demografija, a stručnjake koji se njom bave nazivamo demografi. Grana unutar geografije koja se bavi proučavanjem stanovništva s geografskog gledišta naziva se demogeografija.
Vrati na pitanje
Prema većini procjena, koliko je stanovnika trenutno na Zemlji?
Prikaži odgovor
Trenutno je na Zemlji prema većini procjena (primjerice onoj Ujedinjenih naroda) oko 8 milijardi stanovnika. Zanimljivo je kako povodom svake nove milijarde stanovnika Ujedinjeni narodi simbolično odaberu određenu novorođenu bebu pa se tako 15. studenog 2022. na Filipinima rodio osammilijarditi stanovnik svijeta, a petmilijarditi stanovnik rođen je u Zagrebu.
Vrati na pitanje
Uzroci neravnomjerne naseljenosti svijeta
Prikaži odgovor
Svijet je nejednako naseljen iz više razloga, a kao glavne razloge možemo izdvojiti društvene utjecaje (ratovi, politički sukobi, vjerska netrpeljivost) i gospodarske razloge (ljudi će radije naseljavati razvijenija područja).
Vrati na pitanje
U kojim dijelovima svijeta najbrže raste broj stanovnika?
Prikaži odgovor
Broj stanovnika najbrže raste u najslabije razvijenim dijelovima svijeta, što predstavlja velik problem razvitku tih zemalja zbog često loših uvjeta življenja i prenapučenosti. S druge strane veći dijelovi Europe i ostatka najrazvijenijih zemalja svijeta suočavaju se sa stagnacijom ili padom broja stanovnika.
Vrati na pitanje
Kretanje broja stanovnika Zemlje od 1. do 2000. godine
Prikaži odgovor
Broj stanovnika na Zemlji od 1. do 1700. godine sporo je rastao uglavnom zbog ratova i bolesti u prošlosti. Od 1700. godine do 2000. godine broj stanovnika je narastao sa skoro milijardu stanovnika na skoro 6 milijardi stanovnika.
Vrati na pitanje
Kako se naziva postupak prikupljanja osnovnih podataka o stanovništvu neke države?
Prikaži odgovor
Postupak prikupljanja osnovnih podataka o stanovništvu neke države naziva se popis stanovništva. Među tim podacima brojne su informacije poput dobi, spola, nacionalnosti, vjere, obrazovanja i raznih drugih pokazatelja koji su nam korisni za analizu. Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj odvio se 2021. godine.
Vrati na pitanje
Dijelovi svijeta s ubraznim procesom rasta broja stanovnika
Prikaži odgovor
Slabo razvijene države su one gdje danas i dalje bilježimo brzi porast broja stanovnika. Primjere možemo pronaći u Indiji ili Nigeriji koje imaju veće stope rodnosti uglavnom zbog tradicije. Negativne posljedice u tim državama mogle bi biti: glad, bolesti, žed,...
Vrati na pitanje
Koji je jedini svjetski kontinent bez stalnih stanovnika?
Prikaži odgovor
Premda je površinom veća od Europe, zbog vrlo oštre klime i izoliranosti, Antarktika je jedini svjetski kontinent bez stalnih stanovnika, na njoj samo privremeno žive znanstvenici i istraživači. S druge, sjeverne strane svijeta, Arktik, odnosno područje sjeverno od sjeverne polarnice ima oko 4 milijuna stanovnika
Vrati na pitanje
Koji je najgušće naseljen i najmnogoljudniji svjetski kontinent?
Prikaži odgovor
Azija je najgušće naseljen i najmnogoljudniji svjetski kontinent s nešto manje od 5 milijardi stanovnika te gustoćom naseljenosti od čak 150 stanovnika po kilometru kvadratnom. Za usporedbu, gustoća naseljenosti Hrvatske je oko 70 stanovnika na istom mjernoj jedinici površine.
Vrati na pitanje
Gustoća naseljenosti
Prikaži odgovor
Gustoća naseljenosti pokazatelj je koji nam govori koliko stanovnika živi na jednom kilometru kvadratnom. Gustoća naseljenosti računa se tako da broj stanovnika podijelimo s površinom.
Vrati na pitanje
Broj ljudi na Zemlji
Prikaži odgovor
Trenutno na Zemlji živi nešto više od 8. milijardi stanovnika, a među državama s najvećim brojem stanovnika prednjače Indija i Kina.
Vrati na pitanje
Promjenjivost broja ljudi na Zemlji
Prikaži odgovor
Broj stanovnika na Zemlji ne može biti stalan jer svakoga trenutka stanovništvo umire ili se rađa. Zbog toga ne možemo točno reći koliko je stanovnika na Zemlji u svakome trenutku.
Vrati na pitanje
Uzroci porasta svjetskog stanovništva od 18. stoljeća do danas
Prikaži odgovor
Uzroci koji su utjecali na porast broja stanovnika od 18. stoljeća do danas su zasigurno razvoj medicine i higijene koji su smanjili smrtnost. Također, razvojem industrije i gospodarstva ljudi su imali veća primanja pa su mogli i uzdržavati veće obitelji.
Vrati na pitanje
Kako se naziva znanost koja proučava kretanje i sastav stanovništva?
Prikaži odgovor
Znanost koja proučava kretanje i sastav stanovništva naziva se demografija, a stručnjake koji se njom bave nazivamo demografi. Grana unutar geografije koja se bavi proučavanjem stanovništva s geografskog gledišta naziva se demogeografija.
Vrati na pitanje
Najrjeđe naseljeni dijelovi svijeta
Prikaži odgovor
Najrjeđe naseljeni dijelovi svijeta su unutrašnjost Azije (Sibir), središnja Afrika (Sahara), sjever Sjeverne Amerike (nepovoljna klima), zapadna i srednja Australija (pustinje) te jug Južne Amerike.
Vrati na pitanje
Kretanje broja stanovnika u visokorazvijenim državama
Prikaži odgovor
Gospodarski razvijene države kao što su na primjer Japan, Njemačka i Kanada imaju niže stope rodnosti jer se mladi okreću poslovnim karijerama te se općenito promijenio pogled na brak i djecu. S obzirom na niske stope rodnosti broj stanovnika visokorazvijenih država stagnira ili čak opada.
Vrati na pitanje
Popis stanovništva
Prikaži odgovor
Popis stanovništva je metoda prikupljanja podataka o stanovništvu. U Hrvatskoj se popis stanovništva vrši u pravilu svakih 10 godina, a rade ga obučeni popisivači.
Vrati na pitanje
Prosječna gustoća naseljenosti svijeta
Prikaži odgovor
Prosječna gustoća naseljenosti svijeta iznosi oko 52 stanovnika po četvornom kilometru. Usporedimo li to s gustoćom naseljenosti Hrvatske koja je oko 70 stanovnika po četvornomu kilometru, možemo reći da je Hrvatska gušće naseljena od prosjeka svijeta.
Vrati na pitanje