Naseljenost Hrvatske

Uzroci pada broja stanovnika od 1991. godine u Hrvatskoj su Domovinski rat te kasnije gospodarska kriza.

Uzroci slabog porasta broja stanovnika u Hrvatskoj u prvoj polovici 20, stoljeća su stradanja u svjetskim ratovima te političke i gospodarske okolnosti koje su izazvale iseljavanje.

Hrvatska je neravnomjerno naseljena, a o tome nam svjedoče podatci koji govore kako u Panonskoj Hrvatskoj živi oko 2/3 stanovništva, a u ostalim hrvatskim regijama tek 1/3 stanovništva.

Prvi cjeloviti popis broja stanovnika na području Hrvatske proveden je 1857. godine od strane službi Austrijskog carstva. Prema tom popisu, na području Hrvatske živjelo je nešto manje od 2,2 milijuna stanovnika, odnosno gotovo dvostruko manje nego danas.

Pad broja stanovnika nekog prostora, naročito ako se radi o trajnijem smanjenju, naziva se depopulacija. Ovaj proces karakterističan je gotovo za cijelo područje Hrvatske što je vidljivo u značajnom padu broja stanovnika na koji ukazuju rezultati protekla tri popisa stanovništva.

Na popisu 1991. godine Hrvatska je imala najveći broj stanovnika, oko 4,8 milijuna. Nakon tog popisa, uslijed Domovinskog rata i drugih nepovoljnih čimbenika, kao i činjenice da se rađalo sve manje djece, Hrvatska je počela gubiti stanovništvo te danas ima oko 3,9 milijuna stanovnika.

Hrvatska je neravnomjerno naseljena, a o tome nam svjedoče podatci koji govore kako u Panonskoj Hrvatskoj živi oko 2/3 stanovništva, a u ostalim hrvatskim regijama tek 1/3 stanovništva. Najrjeđe je naseljena Gorska Hrvatska.

Popisom stanovništva 1857. godine u Hrvatskoj je živjelo oko 2.2 milijuna stanovnika i taj broj je rastao do 1910. godine nakon čega dolazi do blagoga pada broja stanovnika zbog 1. svjetskog rata. Nakon 1. svjetskog rata broj stanovnika raste do 1931. godine nakon čega dolazi do stagnacije broja stanovnika zbog 2. svjetskog rata. Nakon 1948. godine broj stanovnika raste do 1991. godine kada dolazi do Domovinskog rata nakon čega pada broj stanovnika u Hrvatskoj.

Panonska Hrvatska prirodno-geografska je regija Hrvatske s najvećim brojem stanovnika. Oko 2/3 hrvatskog stanovništva živi u Panonskoj Hrvatskoj, a središta naseljenosti su: Zagreb i okolica, Hrvatsko zagorje i Međimurje. S druge strane, Banovina, Kordun i Pokuplje su rijetko naseljeni dijelovi Panonske Hrvatske.

Najrjeđe naseljena županija u Hrvatskoj je Ličko-senjska županija koja se većinom nalazi u Gorskoj Hrvatskoj, najrjeđe naseljenoj hrvatskoj makroregiji. S druge strane, najgušće naseljena županija (ne računajući Grad Zagreb) jest Međimurska županija.

Među hrvatskim županijama postoji razlika u gustoći naseljenosti. Tako su Međimurska, Varaždina, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb gusto naseljene županije. S druge strane, rijetko su naseljene Karlovačka, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Zadarska i Šibensko-kninska. Ličko-senjska je najrjeđe naseljena županija u Hrvatskoj s manje od 10 stanovnika po četvornom kilometru.

Hrvatska je neravnomjerno naseljena, a o tome nam svjedoče podatci koji govore kako u Panonskoj Hrvatskoj živi oko 2/3 stanovništva, a u ostalim hrvatskim regijama tek 1/3 stanovništva.

Hrvatska od 1991. godine bilježi konstantan pad broja stanovnika. Uzroci pada broja stanovnika od 1991. godine u Hrvatskoj su Domovinski rat te kasnije gospodarska kriza.

Gorska Hrvatska prirodno-geografska je regija Hrvatske s najmanje stanovništva, svega 2,1% stanovništva živi u ovoj prirodnoj cjelini. Uzroci ovako slabe naseljenosti su reljef, klima i nedostatak obradivih površina.

Hrvatska je neravnomjerno naseljena, a o tome nam svjedoče podatci koji govore kako u Panonskoj Hrvatskoj živi oko 2/3 stanovništva, a u ostalim hrvatskim regijama tek 1/3 stanovništva. Najrjeđe je naseljena Gorska Hrvatska.

Depopulacija je pojam koji označava pad broja stanovnika na nekome prostoru.

U Hrvatskoj trenutno živi nešto manje od 4 milijuna stanovnika. Točnije, prema prvim rezultatima popisa iz 2021. godine, u vrijeme popisa u Hrvatskoj je živjelo 3 871 833 stanovnika. Za usporedbu, prije 10 godina u Hrvatskoj je živjelo oko 4,2 milijuna stanovnika ili čak 400 tisuća više nego danas.

Panonska Hrvatska kao i ostale regije pa i sama Hrvatska je neravnomjerno naseljena. Većina stanovništva živi uz priobalje, a otoci i zabolje su rjeđe naseljeni.

Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je 2021. godine I tada je zabilježeno 3 871 833 stanovnka.