Narodnosna i vjerska struktura stanovništva Hrvatske

Talijanska nacionalna manjina najbrojnija je nacionalna manjina u Istri. Prema popisu 2021. godine, u Istarskoj županiji živjelo je 5% Talijana, a s obzirom na prostornu raspodjelu, naselja s većim udjelima talijanske nacionalne manjine dvojezična su naselja.

Narodnosna struktura Hrvatske 2011. godine bila je homogena gdje je preko 90% činilo hrvatsko stanovništvo. Među manjinama su se isticali Srbi kao najbrojnija manjina (4,4%), zatim Bošnjaci, Talijani, Albanci, Mađari,...

Državljanstvo predstavlja prava i obaveze koje pojedinac ima prema državi, ali i država prema pojedincu. Pojedine osobe mogu imati dvojna državljanstava.

Većina stanovnika Hrvatske su kršćani (91,4%) odnosno među njima katolici, njih čak 86,3%, a iduća najzastupljenija vjeroispovijest je pravoslavlje koje čini 4.4%. Ostalih 10% stanovništva u Hrvatskoj su ateisti (3,8%), muslimani (1,5%) i pripadnici drugih religija i neizjašnjenih (4%).

Narodnosna struktura je sastav stanovništva prema narodnosti. Narod je veća skupina ljudi koju povezuje teritorij, povijest i kultura. Primjeri naroda su: Hrvati, Bošnjaci, Mađari, Slovenci,...

Mađari su u Hrvatskoj uglavnom koncentrirani u Baranji, dok su na primjer Česi koncentrirani oko Daruvara, a Talijani u Istri.

Pripadnike naroda koji nisu većinski zastupljeni u nekoj državi nazivamo pripadnicima nacionalnih manjina. S obzirom da su u Hrvatskoj Hrvati većinski narod, neke od najbrojnijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj su Srbi, Bošnjaci, Talijani, Albanci i dr.

Srbi su najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj, čineći malo više od 3% stanovništva zemlje prema popisu 2021. godine. Ostale značajnije manjinske skupine uključuju Bošnjake s 0,62%, Rome s 0,46%, Talijane s 0,36% te Albance s također 0,36% stanovništva Hrvatske.

Mađari su u Hrvatskoj uglavnom koncentrirani u Baranji, dok su na primjer Česi koncentrirani oko Daruvara, a Talijani u Istri.

Državljanstvo predstavlja prava i obaveze koje pojedinac ima prema državi, ali i država prema pojedincu. Pojedine osobe mogu imati dvojna državljanstava.

Narodnosna struktura Hrvatske 2011. godine bila je homogena gdje je preko 90% činilo hrvatsko stanovništvo. Među manjinama su se isticali Srbi kao najbrojnija manjina (4,4%), zatim Bošnjaci, Talijani, Albanci, Mađari,...

Većina stanovnika Hrvatske su kršćani (91,4%) odnosno među njima katolici, njih čak 86,3%, a iduća najzastupljenija vjeroispovijest je pravoslavlje koje čini 4.4%. Ostalih 10% stanovništva u Hrvatskoj su ateisti (3,8%), muslimani (1,5%) i pripadnici drugih religija i neizjašnjenih (4%).

Nacionalna manjina je skupina stanovnika jedne države koja se po svojoj etničkoj pripadnosti razlikuje od većine stanovništva te države. Nacionalne manjine imaju posebni status kako bi očuvali svoj identitet pr. Česi, Srbi, Slovaci u Hrvatskoj.

Primjeri građanskih prava u Hrvatskoj su: slobodno izražavanje narodne i vjerske pripadnosti, sloboda zasnivanja obitelji, sloboda izbora životnog stila,...

Jezik koji je određena osoba naučila govoriti u ranom djetinjstvu te koji se bilježi na popisu stanovništva naziva se materinskim jezikom. 95% stanovnika Hrvatske na proteklom je popisu izjavilo kako im je hrvatski jezik materinski.

Kako je slučaj i u većini europskih država, u Hrvatskoj prevladava jedan većinski narod. S oko 92% zastupljenosti, Hrvati su najbrojniji narod zemlje, oko 3% stanovništva Hrvatske čine Srbi, a udjeli ostalih naroda (kao što su Bošnjaci, Talijani, Mađari itd.) u ukupnom stanovništvu zemlje manji su od 1%.

Promatrajući udjele stanovništva prema vjeri u Hrvatskoj, islam je druga najzastupljenija religija u državi s oko 1,3% vjernika. Najzastupljenija religija je kršćanstvo s 87% vjernika od čega 79% čine katolici, 3% pravoslavci te 5% ostale skupine kršćana.

Katolici su najzastupljeniji među kršćanskim vjeroispovijestima u Hrvatskoj, čineći, prema podacima iz Popisa stanovništva 2021. godine, nešto manje od 80% stanovništva Hrvatske. Pravoslavci čine oko 3% stanovništva, muslimani nešto više od 1%, a ateisti nešto manje od 5% stanovništva Hrvatske.

Prava koja omogućuju sudjelovanje u radu države i političke zajednice nazivaju se građanskim pravima i njih stječemo s 18 godina, odnosno kada smo punoljetni.

Prava koja omogućuju sudjelovanje u radu države i političke zajednice nazivaju se građanskim pravima i njih stječemo s 18 godina, odnosno kada smo punoljetni.

Materinski jezik je onaj jezik koji usvajamo u djetinjstvu izvan škole te na njemu mislimo i razgovaramo. Hrvatski jezik je materinski jezik za 95,6% stanovništva Hrvatske.

Većina stanovnika Hrvatske su kršćani (91,4%) odnosno među njima katolici, njih čak 86,3%, a iduća najzastupljenija vjeroispovijest je pravoslavlje koje čini 4.4%. Ostalih 10% stanovništva u Hrvatskoj su ateisti (3,8%), muslimani (1,5%) i pripadnici drugih religija i neizjašnjenih (4%).