Migracije

Migracije se prema trajanju dijele na konačne i privremene. Konačna migracija bi bila kada se netko na primjer preseli iz Virovitice u Zagreb i ostane živjeti u Zagrebu. S druge strane, privremena migracija bi bila na primjer odlazak studenta iz Osijeka u Zagreb na studij, a nakon završetka studija vrati se natrag u Osijek.

Današnji uzroci migracija u svijetu uglavnom se vežu uz gospodarske razloge. Gospodarski razlozi mogu biti siromaštvo, političke nestabilnosti, nedostatak posla,...

Razlika između doseljenih (imigranata) i iseljenih (emigranata) stanovnika na nekom području u nekom razdoblju naziva se selidbena ili migracijska promjena. Primjera radi, u Hrvatsku se 2021. godine doselilo 35 912 stanovnika, a odselilo 40 424 stanovnika, što znači da je migracijska promjena negativna: -4 512 stanovnika.

Emigrant je osoba koja se iseljava. Hrvat koji se seli u Sloveniji za Hrvatsku je emigrant, a u Sloveniji će se smatrati imigrantom.

Migracije prema organiziranosti mogu biti organizirane (pr. dogovorena je vaša selidba u neku drugu državu) i stihijske (pr. izbije rat i bježite iz svoga doma bez da znate gdje ćete odseliti).

Unutrašnje migracije su one koje se dešavaju unutar granica jedne države. To mogu biti na primjer odlasci na posao u drugi grad, preseljenje studenta iz Splita u Zagreb,...

Migracije prema valjanosti mogu biti dragovoljne (pr. sami ste se odlučili iseliti) i prisilne (pr. protjerani ste iz svoga doma).

Stanovnici doseljeni na neko područje zovu se doseljenici ili imigranti, dok se proces dolaska stanovništva na neko područje naziva imigracija odnosno useljavanje. Suprotan proces naziva se emigracija ili iseljavanje, a stanovništvo koje sudjeluje u tom procesu nazivamo iseljenicima ili emigrantima.

Uzroke migracija najčešće dijelimo na potisne (push) i privlačne (pull). Među potisne faktore ubrajamo čimbenike kao što su ratovi, manjak radnih mjesta, glad i prirodne katastrofe, a među privlačne faktore bolju zdravstvenu skrb, poslovne mogućnosti, obrazovanje i sigurnost.

Migracije prema uzroku mogu biti gospodarske i negospodarske.

Svakodnevni odlazak u školu ili na posao spada pod dnevnu migraciju koja se još naziva i cirkulacija. Cirkulacija, ovisno o vremenskom razdoblju može biti dnevna (odlazak na posao ili školu u bliže mjesto), tjedna (npr. odlazak na mjesto rada tijekom radnog tjedna i povratak vikendom), mjesečna ili sezonska.

Današnji uzroci migracija u svijetu uglavnom se vežu uz gospodarske razloge. Stoga se prema glavnom uzroku migracije dijele na gospodarske i negospodarske.

Stanovnici iseljeni s nekog područja zovu se iseljenici ili emigranti, dok se proces odlaska stanovništva s nekog područja naziva emigracija odnosno iseljavanje. Suprotan proces naziva se imigracija ili useljavanje, a stanovništvo koje sudjeluje u tom procesu nazivamo useljenicima ili imigrantima.

Najveće migracije u povijesti bile su u 19. i 20. stoljeću kada se iz Staroga svijeta stanovništvo selilo u Novi svijet.

Selidbena ili migracijska promjena je razlika između broja doseljenih i iseljenih na nekom prostoru u određenom vremenu.

Migracije prema valjanosti mogu biti dragovoljne (pr. sami ste se odlučili iseliti) i prisilne (pr. protjerani ste iz svoga doma).

Vanjske migracije u one u kojima osoba napušta prostor granica svoje države, a to je na primjer odlazak na terenski rad u neku drugu državu.

Imigrant je osoba koja se useljava na neki prostor. Na primjer Hrvat koji se seli u Njemačku je za Nijemce imigrant.

Migracije prema trajnosti najčešće dijelimo na stalne (konačne) migracije te one privremene, a ponekad se izdvajaju i sezonske kada ljudi sele u potrazi za sezonskim poslom. Za Hrvatsku relevantan primjer sezonskih migracija je odlazak stanovništva na rad hrvatskoj obali.

Privlačni čimbenici su oni koji nas privlače da se preselimo u neko drugo mjesto ili prostor, a to mogu biti: bolja gospodarska razvijenost, veće plaće, vjerske slobode, veća ponuda poslova,...

Negativne posljedice migracija mogu biti: gubitak stanovništva za prostor iz kojega stanovništvo emigrira, nedostatak stambenog prostora u državama gdje je došlo do imigracije, prometno zagušenje, sukobi ako se doseljeno stanovništvo ne integrira u društvo,...

Potisni čimbenici su oni koji nas potiču da se iselimo se nekoga prostora, a to su na primjer: ratovi, niske plače, politička nestabilnost, nedostatak posla,...

Migrant je naziv za osobu koja se seli.

Migracije prema organiziranosti mogu biti organizirane (pr. dogovorena je vaša selidba u neku drugu državu) i stihijske (pr. izbije rat i bježite iz svoga doma bez da znate gdje ćete odseliti).

Današnji uzroci migracija u svijetu uglavnom se vežu uz gospodarske razloge. Gospodarski razlozi mogu biti siromaštvo, političke nestabilnosti, nedostatak posla,...

Trajnija promjena mjesta stalnog boravka naziva se selidba ili migracija. Migracija čini prostorno kretanje stanovništva te se, s obzirom na smjer selidbe, dijeli na imigraciju, odnosno useljavanje te emigraciju, odnosno iseljavanje.

Migracije, odnosno proces privremene ili stalne promjene mjesta boravka spada među prostorna kretanja stanovništva. Prostorno kretanje stanovništva dijeli se na imigraciju, odnosno useljavanje te emigraciju, odnosno iseljavanje. Zajedno s prirodnim kretanjem, prostorno kretanje stanovništva čini opće kretanje stanovništva.

Migracije prema prostornom dosegu najčešće dijelimo na vanjske ili međudržavne te unutarnje, odnosno unutardržavne. Promatrajući unutarnje selidbe, najvažnije su one iz sela u grad. Takve selidbe najjače su u slabije razvijenim državama, dok u visokorazvijenim državama ljudi često idu iz gradova u sela.

Unutrašnje migracije su one koje se dešavaju unutar granica jedne države. To mogu biti na primjer odlasci na posao u drugi grad, preseljenje studenta iz Splita u Zagreb,...

Prostorno kretanje stanovništva ili migracija podrazumijeva privremenu ili stalnu promjenu mjesta boravka.