Klimatski čimbenici

Golfska morska struja topla je morska struja koja iz Meksičkog zaljeva struji prema zapadu i sjeveru Europe. S obzirom na to da se radi o toploj morskoj struji ona ublažava zimske temperature u spomenutom dijelu Europe te je ondje toplije za gotovo 10 stupnjeva Celzijevih u odnosu na mjesta s istom geografskom širinom npr. u Aziji ili Sjevernoj Americi.

Klimatski čimbenici ili modifikatori su fizikalne značajke koje mijenjaju klimatske elemente. Klimatski modifikatori su: čovjek, udaljenost od mora, tlo i biljni pokrov, morske struje, Zemljina rotacija i revolucija, Zemljina atmosfera, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora te udaljenost od ekvatora.

Nadmorska visina utječe na klimu tako što se povećanjem nadmorske visine smanjuje temperatura zraka. Porastom nadmorske visine za 100m temperatura zraka opada za 0,5 stupnjeva Celzijevih.

Morske struje s obzirom na temperaturu mogu utjecati na klimu u primorskom području. Tople morske struje pospješuju isparavanje vode što dovodi do povećane količine padalina u priobalnom području. Hladne morske struje mogu rashladiti topli zrak te tako stvoriti maglu u priobalju.

Plavim stupcima na klimatskom dijagramu prikazujemo količine padalina po mjesecima za neko mjesto, dok crvenom linijom prikazujemo srednje mjesečne temperature zraka.

S obzirom da se kopno brže zagrijava i hladi u odnosu na more, zime će na prostorima unutrašnjosti kontinenta biti hladnije, a ljeta toplija nego na obali.

Biljni pokrov smanjuje temperaturu površine tla jer biljke apsorbiraju Sunčevu energiju za proces fotosinteze. Osim toga, biljke imaju određeno svojstvo odbijanja Sunčevih zraka što također može utjecati na klimu.

Čovjek je jedan od najsnažnijih klimatskih modifikatora. Čovjek svojim djelovanjem stvara stakleničke plinove koji utječu na klimu. Staklenički plinovi nastaju radom tvornica, izgaranjem goriva iz vozila,...

Golfska morska struja topla je morska struja koja iz Meksičkog zaljeva struji prema zapadu i sjeveru Europe. S obzirom na to da se radi o toploj morskoj struji ona ublažava zimske temperature u spomenutom dijelu Europe te je ondje toplije za gotovo 10 stupnjeva Celzijevih u odnosu na mjesta s istom geografskom širinom npr. u Aziji ili Sjevernoj Americi.

Sunčeve zrake okomito padaju samo na području žarkog pojasa te je ondje osunčanost i zagrijavanje najjače. Kako se odmičemo od ekvatora tako će zagrijavanje biti slabije jer se kut upada Sunčevih zraka povećava, a samim time i temperature će biti niže. Zbog utjecaja drugih klimatskim čimbenika raspored klima ne poklapa se točno s toplinskim pojasevima.

Porastom nadmorske visine i udaljavanjem od Zemljine površine temperatura se u pravilu smanjuje. Konkretno, u pravilu se za svakih 200 metara porasta nadmorske visine temperatura zraka smanji za 1°C.

Grafički prikaz srednjih mjesečnih temperatura zraka i količine padalina po mjesecima za neko mjesto naziva se klimatski dijagram. Koristimo ga za jednostavniju procjenu klime nekoga prostora.

Klimatski dijagram prikazuje samo srednje mjesečne temperature zraka i količinu padalina po mjesecima za neko mjesto, pa s njega ne možemo iščitati podatke o drugim klimatskim elementima.

Prisojne strane su one koje su priklonjene Suncu pa samim time su pogodnije za razne gospodarske aktivnosti te za naseljavanje. Padine okrenute doticajima vlažnijeg zraka primaju više padalina što također može utjecati na klimu, ali i naseljenost. Planine na primjer svojim pružanjem mogu smanjiti utjecaje mora.

Klimatski čimbenici ili modifikatori utječu na mijenjanje klimatskih elemenata. Neki od klimatskih čimbenika su udaljenost od ekvatora, reljef, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora i dr.

Vjetar je još jedan od klimatskih čimbenika. Vjetrovi koji pušu iznad toplih mora donose više vlage na kopno dok vjetrovi koji pušu iznad hladnih mora nosit će manje vlage jer je i isparavanje slabije.

Odnos kopna i mora zbog njihovim svojstava može utjecati na raspored klima. Kopno ima svojstvo da se brzo grije i brzo hladi dok more ima svojstvo da se sporo grije i sporo hladi čime ima utjecaj na klimu u priobalnom području. Tako more ljeti rashlađuje priobalni prostor, a zimi ga lagano zagrijava.

Crvenom linijom na klimatskom dijagramu prikazujemo srednje mjesečne temperature zraka nekoga mjesta., a plavim stupcima prikazujemo količine padalina po mjesecima.

Reljef je još jedan od klimatskih čimbenika koji svojim pružanjem i visinom može utjecati na ostale klimatske čimbenike pa tako i na klimu. Reljef može spriječiti prolaze vlažnih zračnih masa s mora pa na primjer u zaleđu reljefne uzvisine mogu nastati pustinje jer do toga područja ne može doći vlažni zrak.