Hrvatska i njezino okružje

Pravoslavlje, islam te turski i srpski jezik obilježavaju jugoistočnoeuropski kulturno-civilizacijski krug. Ovaj kulturno-civilizacijski krug karakteriziraju veze i povijesni utjecaji država (kako postojećih, tako i bivših) te naroda na području jugoistoka Europe.

Hrvatska je u Europsku uniju ušla 1.7.2013. godine. Hrvatska je ujedno i posljednja država koja je pristupila spomenutoj organizaciji.

Hrvatska je u Ujedinjene narode ušla 22.5.1992. godine što je bio vrhunac njenog međunarodnog priznanja.

Hrvatska je u Ujedinjene narode ušla 22.5.1992. godine što je bio vrhunac njenog međunarodnog priznanja.

Jugoistočnoeuropski kulturno-civilizacijski krug najviše je utjecao na istočni dio Hrvatske. Obilježja navedenog kruga su: širenje pravoslavlja (Srbija) i islama (Osmansko Carstvo) te srpskog i turskog jezika.

Hrvatska je bila samostalno kraljevstvo sve do 1102. godine kada je ušla u personalnu uniju s Ugarima. Od tada pa sve do 1991. godine Hrvatska nije bila samostalna.

Hrvatska ima povoljan geografski položaj jer se nalazi na granici triju europskih regija, a to su: Jugoistočne Europe, Srednje Europe i Južne Europe. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi u Srednjoj i Južnoj Europi možemo reći da je ona srednjoeuropska i sredozemna država.

Katoličanstvo i talijanski jezik obilježavaju sredozemni ili mediteranski kulturno-civilizacijski krug. On je ponajprije vidljiv na prostoru Primorske Hrvatske gdje su kroz povijest Talijani i državne tvorevine poput Mletačke Republike imale veliki utjecaj.

Hrvatska je u Ujedinjene narode ušla 22.5.1992. godine što je bio vrhunac njenog međunarodnog priznanja.

S obzirom na to da se Hrvatska nalazi u Srednjoj i Južnoj Europi možemo reći da je ona srednjoeuropska i sredozemna država.

Hrvatska je samostalnost ostvarila 1991. godine izdvojivši se iz države koja se nazivala Jugoslavija. Do 1991. godine Hrvatska se u Jugoslaviji nalazila zajedno s još pet republika: Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom.

Hrvatska je postala punopravnom članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Time je postala 28. članica Europske unije (u tom trenutku), i, do danas, najmlađa članica te europske organizacije. U novije vrijeme, 1. siječnja 2023. godine Hrvatska je postala dijelom eurozone prihvativši euro kao službenu valutu.

Srednjoeuropski kulturno-civilizacijski krug utjecao je najviše na središnju Hrvatsku. Obilježja navedenog kruga su: širenje židovstva, protestantizma, katoličanstva te mađarskog i njemačkog jezika.

Nakon proglašenja neovisnosti, bitan korak u procesu osamostaljenja Republike Hrvatske bio je njeno međunarodno priznanje. 15. siječnja obilježavamo Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, sjećajući se 15. siječnja 1992. godine kada su sve države tadašnje Europske zajednice (kasnije Europske unije) priznale Hrvatsku.

Krajem 9. stoljeća, odnosno 879. godine, pismo pape Ivana VIII. kojim prihvaća kneza Branimira kao zakonitoga vladara Primorske Hrvatske smatra se prvim međunarodnim priznanjem hrvatske državnosti.

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske započelo je nakon njezina proglašenja neovisnosti. Island je prvi priznao Hrvatsku neovisnost, a 15.1.1992. uslijedilo je i međunarodno priznanje Republike Hrvatske.

Katoličanstvo, protestantizam, židovstvo te njemački i mađarski jezik obilježavaju srednjoeuropski kulturno-civilizacijski krug. Ovaj kulturno-civilizacijski krug oblikovan je u različitim državnim tvorevinama i kulturnim zajednicama na području Europe sjeverno i sjeverozapadno od Hrvatske.

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske započelo je nakon njezina proglašenja neovisnosti. Island je prvi priznao Hrvatsku neovisnost, a 15.1.1992. uslijedilo je i međunarodno priznanje Republike Hrvatske.

Hrvatska ima povoljan geografski položaj jer se nalazi na granici triju europskih regija, a to su: Jugoistočne Europe, Srednje Europe i Južne Europe. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi u Srednjoj i Južnoj Europi možemo reći da je ona srednjoeuropska i sredozemna država.

Odluka o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske nastupila je 25.6.1991. godine kada je Hrvatski sabor donio spomenutu odluku.

Hrvatska je započela proces osamostaljenja uspostavom prvog višestranačkog demokratskog Sabor 30.5.1990. godine. Na taj dan danas obilježavamo Dan državnosti.

Kulturno-civilizacijski krugovi su područja s određenim osobitim, a međusobno povezanim kulturnim i povijesnim obilježjima. U Hrvatskoj razlikujemo srednjoeuropski kulturno-civilizacijski krug, mediteranski ili sredozemni kulturno-civilizacijski krug i jugoistočnoeuropski kulturno-civilizacijski krug

Katoličanstvo i talijanski jezik obilježavaju sredozemni ili mediteranski kulturno-civilizacijski krug. On je ponajprije vidljiv na prostoru južne i zapadne Hrvatske gdje su kroz povijest Talijani i državne tvorevine poput Mletačke Republike imale veliki utjecaj.

Mediteranski ili sredozemni kulturno-civilizacijski krug najviše je utjecao na prostor Primorske Hrvatske. Obilježja navedenog kruga su širenje katoličanstva i talijanskog jezika, ali utjecaj je vidljiv i u arhitekturi te umjetnosti.

Hrvatska je započela proces osamostaljenja uspostavom prvog višestranačkog demokratskog Sabor 30.5.1990. godine. Na taj dan danas obilježavamo Dan državnosti.

Odluka o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske nastupila je 25.6.1991. godine kada je Hrvatski sabor donio spomenutu odluku.

Hrvatski sabor započeo je s radom na datum 30. svibnja 1990. godine te se danas taj datum obilježava kao Dan državnosti. Bitan trenutak u povijesti Hrvatskog sabora zbio se i 25. lipnja 1991. kada je to državno tijelo donijelo odluku o osamostaljenju Hrvatske.