Godišnja doba

Kada je Sjeverni pol najbliže priklonjen Suncu na sjevernoj hemisferi započinje ljeto i to se događa 21.6, a sami položaj se naziva ljetni suncostaj. Taj dan najdulji je dan na sjevernoj polutci (16 sati) te najkraća noć (8 sati).

Sunčeve zrake okomito padaju u području između obratnica. Tako samo jednom u godini Sunčeve zrake okomito padaju na Sjevernu obratnicu i te jednom na Sjevernu obratnicu dok na ekvator padaju 2 puta godišnje (21.3. i 23.9.). Sunčeve zrake okomito ne padaju na područja s većim geografskim širinama od onih koje imaju obratnice.

Paralele koje se nalaze na 23,5° sjeverne i južne geografske širine nazivaju se obratnice. Obratnice odvajaju žarki pojas od umjerenih pojaseva, a usto su i linije na koje Sunčeve zrake padaju okomito na ljetni suncostaj (u lipnju na sjevernu obratnicu, u prosincu na južnu obratnicu).

Zemlja je podijeljena na pet toplinskih pojaseva: žarki pojas, sjeverni umjereni, sjeverni hladni, južni umjereni i južni hladni toplinski pojas. Toplinski pojasevi razgraničeni su s obzirom na zagrijavanje i kut upada Sunčevih zraka.

Na sjevernoj polutci jesen započinje 23. rujna te taj datum zovemo jesenskom ravnodnevnicom jer dan i noć jednako traju, 12 sati. Istog datuma na južnoj polutci započinje proljeće.

Toplinski pojas između Sjevernog pola i sjeverne polarnice naziva se hladni ili polarni pojas. Na njegovom području Sunčeve zrake većinu godine padaju pod malim kutom pa je to najhladniji pojas planeta.

Prvi dan ljeta na sjevernoj polutki započinje 21.6 (lipnja) kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu.

Zemlja se nalazi u položaju ravnodnevnice na početku proljeća (21. ožujka) i jeseni (23. rujna). Na ta dva dana dan i noć jednako traju na cijeloj Zemlji, po 12 sati, a Sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Paralele koje se nalaze na 66,5° sjeverne i južne geografske širine nazivaju se polarnice. Polarnice odvajaju hladne pojaseve od umjerenih pojaseva, a zanimljivo je i kako sjeverno od sjeverne polarnice i južno od južne polarnice možemo doživjeti pojave polarnog dana i polarne noći.

Kada je Sjeverni pol najbliže priklonjen Suncu na sjevernoj hemisferi započinje ljeto i to se događa 21.6, a sami položaj se naziva ljetni suncostaj. Taj dan najdulji je dan na sjevernoj polutci (16 sati) te najkraća noć (8 sati).

Tijekom toplijeg dijela godine, ljeti, u hladnom pojasu odvija se polarni dan, odnosno Sunce ne zalazi iza horizonta. Na polovima polarni dan traje 6 mjeseci. U hladnom dijelu godine umjesto polarnog dana nastupa polarna noć.

Hrvatska se cijelom svojom površinom nalazi u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, između sjeverne polarnice i sjeverne obratnice.

21. lipnja na sjevernoj polutci započinje ljeto te taj datum zovemo ljetnim suncostajem kada dan najdulje traje, a noć najkraće. U isto vrijeme na južnoj polutci započinje zima.

Zemlja se nalazi u položaju suncostaja na početku ljeta (21. lipnja) i zime (21. prosinca). 21. lipnja, kada je ljetni suncostaj, na sjevernoj polutci dan traje najduže, a noć najkraće. 21. prosinca, kada je zimski suncostaj, na sjevernoj polutci dan traje najkraće, a noć najduže.

Sunčeve zrake okomito padaju u području između obratnica. Tako samo jednom u godini Sunčeve zrake okomito padaju na Sjevernu obratnicu i te jednom na Sjevernu obratnicu dok na ekvator padaju 2 puta godišnje (21.3. i 23.9.). Sunčeve zrake okomito ne padaju na područja s većim geografskim širinama od onih koje imaju obratnice.

Zimski suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.12 kada sunčeve zrake okomito padaju na južnu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 8h, a noć 16h.

Sjeverni i južni hladni toplinski pojasevi nalaze se između Sjevernog pola i sjeverne polarnice te Južnog pola i južne obratnice. U ovim toplinskim pojasevima sunčeve zrake padaju pod malim kutom te nema pravilne izmjene godišnjih doba niti pravilne izmjene dana i noći.

Proljetna ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 21.3 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Obratnice su paralele koje se nalaze na 23,5° sjeverno i južno od ekvatora. Zapravo, radi se o paralelama koje su granica između žarkog te sjevernog i južnog umjerenog toplinskog pojasa. Razlikujemo sjevernu i južnu obratnicu.

Sunčeve zrake okomito padaju u području između obratnica. Tako samo jednom u godini Sunčeve zrake okomito padaju na Sjevernu obratnicu i te jednom na Sjevernu obratnicu dok na ekvator padaju 2 puta godišnje (21.3. i 23.9.). Sunčeve zrake okomito ne padaju na područja s većim geografskim širinama od onih koje imaju obratnice.

Zagrijavanje Zemlje nije ravnomjerno. Kada sunčeve zrake padaju okomito zagrijavanje je veće, a kada je kut veći zagrijavanje je manje. Područje oko ekvatora je ono s najjačim zagrijavanjem, a kako se odaljavamo od ekvatora zagrijavanje je sve slabije.

Tijekom toplijeg dijela godine, ljeti, u polarnim predjelima odvija se polarni dan, odnosno Sunce ne zalazi iza horizonta. Na polovima polarni dan traje 6 mjeseci. U hladnom dijelu godine umjesto polarnog dana nastupa polarna noć.

Prvi dan proljeća na sjevernoj polutki započinje 21.3 (ožujka) kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Na sjevernoj polutci proljeće započinje 21. ožujka te taj datum zovemo proljetnom ravnodnevnicom jer dan i noć jednako traju, 12 sati. Istog datuma na južnoj polutci započinje jesen.

21. prosinca na sjevernoj polutci započinje zima te taj datum zovemo zimskim suncostajem kada noć najdulje traje, a dan najkraće. U isto vrijeme na južnoj polutci započinje ljeto.

Kada je Sjeverni pol najbliže priklonjen Suncu na sjevernoj hemisferi započinje ljeto i to se događa 21.6, a sami položaj se naziva ljetni suncostaj. Taj dan najdulji je dan na sjevernoj polutci (16 sati) te najkraća noć (8 sati).

Polarnice se nalaze na 66,5° sjeverne i južne geografske širine i odvajaju hladne klimatske pojaseve od umjerenih pojaseva. Sjeverno od sjeverne polarnice i južno od južne polarnice mogu se doživjeti pojave polarnog dana i polarne noći.

Kada je Sjeverni pol najbliže priklonjen Suncu na sjevernoj hemisferi započinje ljeto i to se događa 21.6, a sami položaj se naziva ljetni suncostaj. Taj dan najdulji je dan na sjevernoj polutci (16 sati) te najkraća noć (8 sati).

Zbog nagnutosti Zemljine osi i zbog Zemljine revolucije izmjenjuju se godišnja doba. S obzirom na nagnutost Zemljine osi, različiti dijelovi Zemlje tijekom kruženja Zemlje oko Sunca primaju različitu količinu Sunčeve energije što uvjetuje godišnja doba.

Obratnice se nalaze na 23,5° sjeverne i južne geografske širine i odvajaju žarki pojas od umjerenih pojaseva. Obratnice su usto i linije na koje Sunčeve zrake padaju okomito na ljetni suncostaj (u lipnju na sjevernu obratnicu, u prosincu na južnu obratnicu).

Izmjena godišnjih doba na Zemlji događa se zbog nagnutosti Zemljine osi u svemiru i okretanja Zemlje oko Sunca.

Ljetni suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.6 kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 16h, a noć 8h.

Prvi dan jeseni na sjevernoj polutki započinje 23.9 (rujna) kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Sunčeve zrake okomito padaju u području između obratnica. Tako samo jednom u godini Sunčeve zrake okomito padaju na Sjevernu obratnicu i te jednom na Sjevernu obratnicu dok na ekvator padaju 2 puta godišnje (21.3. i 23.9.). Sunčeve zrake okomito ne padaju na područja s većim geografskim širinama od onih koje imaju obratnice.

Sunčeve zrake okomito padaju u području između obratnica. Tako samo jednom u godini Sunčeve zrake okomito padaju na Sjevernu obratnicu i te jednom na Sjevernu obratnicu dok na ekvator padaju 2 puta godišnje (21.3. i 23.9.). Sunčeve zrake okomito ne padaju na područja s većim geografskim širinama od onih koje imaju obratnice.

21. ožujka i 23. rujna Zemlja se nalazi u položaju ravnodnevnice te na ta dva dana dan i noć jednako traju na cijeloj Zemlji jer Sunce jednako obasjava sjevernu i južnu polutku, odnosno Sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Prvi dan zime na sjevernoj polutki započinje 21.12 (prosinca) kada sunčeve zrake okomito padaju na južnu obratnicu.

Polarnice su paralele koje se nalaze na 66,5° sjeverno i južno od ekvatora. Zapravo, radi se o paralelama koje su granica između sjeverno i južnog hladnog te sjevernog i južnog umjerenog toplinskog pojasa. Razlikujemo sjevernu i južnu polarnicu.

Sjeverni i južni toplinski pojasevi nalaze se između sjeverne obratnice i polarnice te južne obratnice i polarnice. U ovim toplinskim pojasevima kut upada sunčevih zraka se mijenja pa dolazi i do pravilne izmjene godišnjih doba, a Sunčeve zrake nikada ne padaju okomito u ovim toplinskim pojasevima.

Kada je Sjeverni pol najbliže priklonjen Suncu na sjevernoj hemisferi započinje ljeto i to se događa 21.6, a sami položaj se naziva ljetni suncostaj. Taj dan najdulji je dan na sjevernoj polutci (16 sati) te najkraća noć (8 sati).

Kada na sjevernoj polutci započinje ljeto, 21. lipnja, na južnoj polutci započinje zima. Isto tako, u prosincu kada na sjevernoj polutci započinje zima, na južnoj polutci započinje ljeto.

Kada Sunčeve zrake okomito padaju na ekvator dan i noć traju jednako - 12 sati dan i 12 sati noć.

Jesenska ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 23.9 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Toplinski pojas između sjeverne i južne obratnice naziva se žarki ili tropski pojas. Na njegovom području Sunčeve zrake većinu godine padaju okomito pa se radi o najtoplijem pojasu planeta.

Žarki toplinski pojas obuhvaća prostor između sjeverne i južne obratnice gdje sunčeve zrake padaju okomito veći dio godine. U žarkome pojasu nema izmjene godišnjih doba već je cijelo vrijeme ljeto.