Depopulacija stanovništva Hrvatske

Hrvatsko stanovništvo stari zbog maloga udjela mladoga stanovništva koje se uz to što ih je relativno malo još i iseljava iz Hrvatske.

Gospodarska struktura stanovništva predstavlja grupiranje stanovništva s obzirom na aktivnost te s obzirom na sektor djelatnosti kojima se bavi.

Mirovinski sustav Hrvatske u budućnosti doživjet će veliku prijetnju jer se povećava broj umirovljenika, a manji je broj radnoga stanovništva koje uplaćuje sredstva u mirovinski fond.

Najvažniji demografski problemi Hrvatske trenutno su depopulacija i starenje.

Gradovi u Hrvatskoj imaju nešto povoljniju dobnu strukturu jer se mladi sele u gradove. S druge strane, manja sela, otoci, Dalmatinska zagora i Gorska Hrvatska imaju velike probleme sa starenjem stanovništva i njihovim udjelom u ukupnom stanovništvu.

Politika koju država provodi kako bi se stanovništvo pomladilo i kako bi se spriječile negativne posljedice gubljenja stanovništva naziva se populacijska politika. Sastoji se od skupa mjera kojima država pokušava utjecati na prirodno i opće kretanje broja stanovnika te riješiti probleme nastale nepovoljnim općim kretanjem broja stanovnika ili nepovoljnim dobno-spolnim sastavom stanovništva.

Aktivno stanovništvo je ono koje obavlja rad i nezaposleni koji su bili zaposleni ili tek traže posao.

Hrvatska je prema podatcima za 2011. godinu imala 55% zrelog, 21% mladoga i 25% staroga stanovništva. Ovi podatci govore nam o procesu starenja koji zahvaća Hrvatsku s obzirom na to da je više staroga u odnosu na mlado stanovništvo.

Gradovi u Hrvatskoj imaju nešto povoljniju dobnu strukturu jer se mladi sele u gradove. S druge strane, manja sela, otoci, Dalmatinska zagora i Gorska Hrvatska imaju velike probleme sa starenjem stanovništva i njihovim udjelom u ukupnom stanovništvu.

Dobar su pokazatelj depopulacije u Hrvatskoj popisi stanovništva koji se održavaju svakih deset godina. Tako je, primjerice, 1991. godine Hrvatska imala 4,8 milijuna stanovnika, prije desetak godina 4,2 milijuna, a prošle godine 3,9 milijuna stanovnika.

Neaktivno stanovništvo je ono koje prihode ne ostvaruje svojim radom pr. umirovljenici i učenici.

Premda zrelo stanovništvo čini najveći udio stanovništva Hrvatske, kažemo da je stanovništvo Hrvatske staro jer je udio stanovnika preko 65 godina veći od udjela mladog stanovništva i jer je udio starih stanovnika znatno veći od 12% što se uzima kao granica da bi se neko stanovništvo nazivalo starim.

Depopulacija i obrazovna struktura međusobno su povezane jer mogu utjecati jedno na drugo. U današnjem slučaju depopulacija utječe na obrazovnu strukturu tako što se visokoobrazovano mlado stanovništvo iseljava, a posljedica je i gubitak broja djece u školama.

Najzastupljenija manja dobna skupina (petogodište), odnosno skupina koja broji najviše stanovnika je ona od 60 do 64 godine. Ova činjenica zorno pokazuje kako je hrvatsko stanovništvo staro, naročito imajući na umu kako se apsolutni broj stanovnika po petogodištima smanjuje od starijih prema mlađima.

Međimurska i Zagrebačka županije su u Hrvatskoj koje imaju manje od 16% staroga stanovništva u ukupnom stanovništvu prema podatcima za 2011. godinu. S druge strane, Ličko-senjska županija ima preko 22% staroga stanovništva, a relativno lošu situaciju vidimo i u Karlovačkoj te Šibensko-kninskoj županiji koje imaju od 19-22% staroga stanovništva.

Muškarci su sve do dobne skupine od 50-59 godina brojniji spol. Od dobne skupine 50-59 godina žene su brojnije, a veliki razmjer u odnosu broja muškaraca i žena nastupa u dobnoj skupini od 70-79 godina gdje prema podatcima imamo svega 68.6 muškaraca na 100 žena.

Najvažniji demografski problemi Hrvatske trenutno su depopulacija i starenje. Zbog navedenih procesa Hrvatska gubi na broju stanovnika.

Pad broja stanovnika nekog prostora, naročito ako se radi o trajnijem smanjenju, naziva se depopulacija. Ovaj proces karakterističan je gotovo za cijelo područje Hrvatske što je vidljivo u značajnom padu broja stanovnika na koji ukazuju rezultati protekla tri popisa stanovništva.

Posljednje intenzivnije iseljavanje je počelo svjetskom gospodarskom krizom 2009. godine i pristupom Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine. Razlog tome ponajprije je otvaranje tržišta rada ostalih država Europske unije ulaskom Hrvatske u tu zajednicu.

Hrvatska je od početka 18. stoljeća do danas povećala broj stanovnika za nešto više od 3 milijuna. Navedeni porast broja stanovnika usporedi li se s drugim europskim državama je mali, odnosno drugi najmanji u Europi nakon Irske.

Hrvatska je gledamo li podatke za 1900. godinu imala izrazito dobru biološku strukturu jer je bilo najviše mladoga, a najmanje staroga stanovništva. Nakon Drugog svjetskog rata udio mladih pada, ali gubi se i dio zreloga stanovništva koje je poginulo u ratu. 2011. godine, Hrvatska je imala najviše zreloga, a zatim staroga pa tek onda mladoga stanovništva što nagovještava starenje i nastavak depopulacije stanovništva u Hrvatskoj.

Odrednice koje treba imati hrvatska populacijska politika

Mirovinski sustav Hrvatske u budućnosti doživjet će veliku prijetnju jer se povećava broj umirovljenika, a manji je broj radnoga stanovništva koje uplaćuje sredstva u mirovinski fond.

Odljev mozgova je pojam koji je koristi za iseljavanje visokoobrazovane radne snage.

Hrvatska je gledamo li podatke za 1900. godinu imala izrazito dobru biološku strukturu jer je bilo najviše mladoga, a najmanje staroga stanovništva. Nakon Drugog svjetskog rata udio mladih pada, ali gubi se i dio zreloga stanovništva koje je poginulo u ratu. 2011. godine, Hrvatska je imala najviše zreloga, a zatim staroga pa tek onda mladoga stanovništva što nagovještava starenje i nastavak depopulacije stanovništva u Hrvatskoj.

Hrvatsko stanovništvo stari zbog maloga udjela mladoga stanovništva koje se uz to što ih je relativno malo još i iseljava iz Hrvatske.

Međimurska i Zagrebačka županije su u Hrvatskoj koje imaju manje od 16% staroga stanovništva u ukupnom stanovništvu prema podatcima za 2011. godinu. S druge strane, Ličko-senjska županija ima preko 22% staroga stanovništva, a relativno lošu situaciju vidimo i u Karlovačkoj te Šibensko-kninskoj županiji koje imaju od 19-22% staroga stanovništva.

Odljev mozgova je pojam koji je koristi za iseljavanje visokoobrazovane radne snage.