Svakodnevica naroda prvih civilizacija

Glavno piće Egipćana bilo je pivo. Nije imalo alkohola kao današnje tako da se pilo u velikim količinama. Osim piva, pili su i vino.

Budući da su ljudi za potrebe poljoprivrede morali poznavati izmjenu godišnjih doba i znati kako vremenski uvjeti utječu na poljoprivredu, razvila se astronomija. Tako su promatranjem položaja zvijezda i neba mogli predvidjeti vrijeme i godišnja doba.

Ljudi su u Mezopotamiji najviše uzgajali ječam te lovili ribu. Ove su namirnice bile temelj svakodnevne prehrane. Za posebne prigode koristila se pšenica i razne vrste mesa, ali nisu se jeli svakodnevno. Hranu su začinjavali solju i medom. Od ječma se pravilo i pivo, pa je zato ječam bio najviše uzgajan..

Sumerani nisu mogli objasniti prirodne pojave poput neba, zraka, planeta, zvijezda. Zato su im davali božanske moći i svaku pojavu tumačili kao jedno božanstvo. Ali božanstva su prikazivana kao ljudi s ljudskim osobinama.

Na Starom istoku ljudi nisu bili ravnopravni u društvu. Postojali su viši i niži slojevi društva. Najviši sloj predstavljao je vladar, svećenstvo, vojska, a niži sloj predstavljali su seljaci, obrtnici, trgovci i robovi. Niži sloj najviše je radio, ali je imao i najmanja prava.

Gradovi Mezopotamije ostvarivali su živu trgovinu i s Indijom i Kinom, a na zapadu s državama na Sredozemlju. Nesmetano odvijanje trgovine i povezivanje udaljenih krajeva može se pripisati postojanju dobrih trgovačkih puteva, ali i postojanju trgovačkih veza. Trgovački putovi povezivali su područja svijeta kopnom, morem i rijekama.

Upoznavanjem različitih biljaka dovelo je i do novih metoda liječenja, a civilizacije poput egipatske poznavale su dobro i anatomiju ljudskog tijela. Tako se razvijala medicina. Kako je život prvih civilizacija bio snažno povezan uz trgovinu, za potrebe trgovine razvijala se i matematika.

Mumificiranje se nazivalo i balzamiranje jer se u tom postupku tijelo pokojnika mazalo raznim uljima i mastima/balzamima.

U Egiptu su faraoni smatrani božanstvima na zemlji. U Mezopotamiji su vladari smatrani samo božjim poslanicima, ali ne i bogovima. Bogovi su smatrani gospodarima ljudske sudbine i pozidani su hramovi kako bi bili nakloni ljudima.

Sumerska božanstva su bila objašnjenja njima nejasnih prirodnih pojava, pa su postojali bogovi Sunca, neba i slično. No, nisu ih prikazivali kao prirodne pojave nego kao ljude, u ljudskom obliku i s ljudskim osobinama.

Razvoj astronomije na Starom istoku značio je promatranje zvijezda, računanje udaljenosti među zvijezdama i planetima i određivanje položaja planeta. Budući da je astronomija nastala zbog poljoprivrede, tako je zbog astronomije nastao precizni kalendar koji je određivao početak i trajanje poljoprivrednih radova. Godina se dijelila na dane, tjedne i mjesece.

Egipćani su poznavali anatomiju, o čemu svjedoči postupak mumificiranja tijela preminulih.

Viši slojevi društva nisu radili fizičke poslove kao što je obrada zemlje, kopanje kanala, graditeljstvo, stočarstvo. To su prepustili nižim slojevima kojima su pripadali seljaci, trgovci, obrtnici i robovi.

Vladar je bio na vrhu svakog društva na Starom istoku. No, svaki vladar imao je pomoć drugih pripadnika višeg sloja društva, a činili su ga svećenici, činovnici i vojska. Obrtnici, seljaci, trgovci i robovi obavljali su fizičke poslove za vladara i državu, ali nisu imali ulogu u vladavini.

Na Starom istoku ljudi su najčešće postajali robovi kad bi u ratovima bili zarobljeni. Osim toga, često je bilo porobljavanje koje se naziva dužničko ropstvo. Ljudi koji nisu mogli platiti svoj dug postajali su robovi da otplate taj dug.

Kada bi osoba umrla, njeno tijelo bi se posebnim postupkom mumificiranja očuvalo i tako netaknuto položilo u sarkofag.

Nakon što su prve civilizacije nastale u dolinama velikih rijeka zahvaljujući umijeću uzgoja žitarica, daljnji razvoj i rast prvih civilizacija pokrenula je trgovina. Trgovci su prolazili kroz naselja i tako razmjenjivali proizvode, ali i širili znanja i kulturu te ih prenosili dalje.

Društvo Mezopotamije bavilo se najviše poljoprivredom i uzgojem životinja. Zato je najveći dio stanovništva činilo seljaštvo. Uz navedene djelatnosti, seljaci su se bavili i raznim obrtima te trgovinom.

Mnogi su narodi Starog istoka vjerovali u život poslije smrti, odnosno besmrtnost duše poput Egipćana i Sumerana. Sumerani su vjerovali da duša nakon smrti prelazi u druga živa bića i tako prođe sva stvorenja dok ne dođe opet do ljudskog tijela.