Rimsko Carstvo

Gaju Oktavijanu Senat dodjeljuje počasni naslov August što znači uzvišeni te mu predaje na upravu sve važne državne funkcije.

Rimljani su morali trgovati kako bi nabavljali sirovine koje se nisu nalazile na Apeninskom poluotoku. Tako su razvijali i gradili prometnice koje su bile od gospodarske i vojne važnosti.

Nakon što je pobjedio u građanskom ratu protiv svojih protivnika, Oktavijan je vratio većinu ovlasti Senatu kako bi održao republiku. Senat mu je zato kao počasni naslov dao ime August, što znači uzvišeni.

Carevi su u Rimskom Carstvu imali titulu imperatora, što je značilo i vrhovni vojni zapovjednik vojske.

Republika nikada nije ukinuta, ali je Senat dao važne državne poslove Oktavijanu i zato mnogi povjesničari smatraju da je 27. g. pr. Kr. počelo razdoblje Rimskog Carstva.

Vlasti su u razdoblju Rimskog Carstva poticale osnivanje gradova kao uporišta širenja rimske kulture, a poticali su osnivanje gradova najviše u zapadnom dijelu Carstva.

August je stanovnicima provincija dijelio rimsko građansko pravo, poticao širenje rimske kulture i latinskog jezika. Širenje rimske kulture i jezika naziva se romanizacija.

Gradovi su bili pažljivo isplanirani, a ulice su se sjekle pod pravim kutom. U središtu se nalazio glavni trg ili forum. Glavni rimski trg zvao se Forum Romanum (Rimski trg).

U to vrijeme vojnici su često samovoljno postavljali i svrgavali careve. U jednom ratnom pohodu, rimska vojska je na povratku iz Perzije ostala bez cara i izabrala Dioklecijana.

U 3. stoljeću Rimsko Carstvo ušlo je u razdoblje pobuna, samovoljnog ponašanja vojske i bezvlašća. Vojska je novim carem proglasila Dioklecijana, koji je želio obnoviti snagu Carstva.

Car Konstantin nije želio upravljati Carstvom iz Rima kao prijestolnice pa je dao podignuti novu prijestolnicu na mjestu stare grčke kolonije Bizantij i dao mu ime Konstantinopol, što znači Konstantinov grad.

Dioklecijan je bio rodom iz Dalmacije, a kasnije si je sagradio palaču iz koje je nastao današnji grad Split.

Budući da se Apeninski poluotok nalazi usred Sredozemnog mora, u Rimu se razvija i pomorstvo i zato se trgovina počinje odvijati i pomorskim putevima.

Dioklecijan se dobrovoljno odrekao vlasti, a nakon toga su izbili sukobi za nasljednika. Iz tih sukoba je kao pobjednik izašao Konstantin.

Mirno razdoblje koje je nastalo Augustovom vladavinom naziva se rimski mir. To razdoblje označilo je gospodarski razvoj Rima i njegovih provincija.

Rimljanima su terme ili kupališta bili izvor opuštanja, sastanaka i zabave. Terme su imale izvore tople i hladne vode, a u sklopu termi bile su i saune.

Dioklecijan je Rimsko Carstvo podijelio na četiri dijela i dao svaki dio jednom vladaru na upravu. Takav sustav vladavine naziva se tetrarhija.