Kulturna dostignuća Rimljana

Rimski vodovodi nazivali su se akvedukti. Nosili su vodu s visine prema nizini, tj. iz planinskih i brdovitih dijelova u naseljeno mjesto. Tako se iskorištavao prirodni pad i voda je tekla pomoću sile teže.

Amfiteatri ili arene, najpoznatije su rimske građevine. Bile su to građevine polukružnog ili kružnog oblika, sa sjedećim mjestima i središnjim dijelom, na kojem su se održavale razne priredbe od borbi gladijatora, do utrka dvokolica.

Eneida je najpoznatiji rimski ep, koji govori o praocu Rimljana - Eneji i njegovom dolasku u Italiju te osnivanju Rima. Ep zapravo govori o podrijetlu i povijesti rimske države.

Glavni gradski trg ili forum, bilo je središte svakog rimskog grada, na kojem su se nalazile javne zgrade i odvijao se politički život.

Rimljani su osvojili Grčku u 1. st. pr. Kr. i tako s vremenom počeli oponašati njihovu umjetnost i preuzeli od Grka najviše toga.

Na Apeninskom poluotoku Rimljani su dolazili u kontakt s Etruščanima, a osvajanjem Grčke, i od Grka su preuzeli umjetnička dostignuća.

Rimljani su od Grka preuzeli pismo, prilagodili ga i tako je nastala latinica, pismo kojim se i mi koristimo danas.

Rimljani su bili izvrsni pravnici i od početka školovanja su muškarci proučavali pravo. Rimsko pravo je temelj današnjeg pravnog poretka.

Hram posvećen svim bogovima zove se Panteon. Nalazi se i danas u Rimu. Krasi ga kupola i grčki stupovi.

Povijesno djelo koje je napisao povjesničar Tit Livije zvalo se \"Od osnutka grada Rima\".

Mauzoleji su bile velike grobnice posvećene carevima i znamenitim osobama. Nalikovale su na velike spomenike.

Rimska kupališta, na koja su Rimljani dolazili na druženje, kupanje i odmor, zvala su se terme.

Nakon pobjede u nekom ratu, carevima i vojskovđama podizani su slavoluci. To su bile građevine s lukovima, a na njima su bili reljefi koji prikazuju postignuća u tom ratu, ratne scene i plijen.

U Rimu i danas postoji amfiteatar Kolosej. U njemu su se održavale borbe gladijatora, ali i pomorske bitke jer se pozornica mogla pretvoriti u umjetno jezero.

Eneidu je napisao rimski pjesnik Publije Vergilije Maron ili skraćeno Vergilije.

Rimske brojke koristili su Rimljani, a ostale su u uporabi do srednjeg vijeka. Ponekad se upotrebljavaju i danas.

U Puli se nalazi građevina slična rimskom amfiteatru, a naziva se još i Pulska arena. Bila je slične namjene kao i bilo koji drugi amfiteatar u Rimskom Carstvu.

Rimljani su se služili latinskim jezikom, koji je ime dobio po pokrajini Lacij, u kojoj se nalazi Rim.