Grčka vjerovanja, kultura, umjetnost i znanost

Grci su se bavili znanošću. U starog Grčkoj je znanost doživjela veliki napredak. Grci su se bavili matematikom, astronomijom, filozofijom, medicinom, geografijom itd. Ocem povijesti smatramo Herodota, ocem medicine Hipokrat, a matematičar Pitagora je tvrdio da je zemlja okrugla.

Prema legendi su grčki bogovi živjeli na vrhu Olimpa, zato se tamo i nalazio glavni hrama Zeusa, u čijoj su se blizini igrale Olimpijske igre.

Bogovima je vladao Zeus, bog groma i munje. Njegov brat je bio Posejdon, vladar mora. Drugi Zeusov brat je bio Had, vladar podzemnog svijeta. I ostali bogovi su bili u međusobnoj rodbinskoj vezi.

Najpoznatije djelo grčkog kipara Mirona je Diskobólas (bacač diska). Izrađen je u 5. st. pr. Kr. od bronce. Original nije sačuvan.

Grci su u kazalištu posebno uživali u veselim predstavama (komedijama) i u tužnim pričama (tragedijama).

Grci su u kazalištu posebno uživali u veselim predstavama (komedijama) i u tužnim pričama (tragedijama).

Grčki glumci su nosili maske na pozornici. Glumci su bili samo muškarci, pa su glumili i ženske uloge.

Bogovi nisu bili ravnopravni. Bogovima je vladao Zeus, bog groma i munje. Njegov brat je bio Posejdon, vladar mora. Drugi Zeusov brat je bio Had, vladar podzemnog svijeta.

Mitovi su priče o grčkim bogovima. Te su priče veoma zanimljive jer pokazuju razmišljanje Grka o postanku svijeta i bogovima.

Grci su bili politeisti, to znači da su vjerovali u više bogova. No, bogovi nisu bili ravnopravni. Bogovima je vladao Zeus, bog groma i munje. Grci su pokazivali bogove kao ljude.

Grci su bili politeisti, to znači da su vjerovali u više bogova. No, bogovi nisu bili ravnopravni. Bogovima je vladao Zeus, bog groma i munje. Grci su pokazivali bogove kao ljude.

Grci su se bavili znanošću. U starog Grčkoj je znanost doživjela veliki napredak. Grci su se bavili matematikom, astronomijom, filozofijom, medicinom, geografijom itd. Ocem povijesti smatramo Herodota, ocem medicine Hipokrat, a matematičar Pitagora je tvrdio da je Zemlja okrugla.

Grci nisu mogli objasniti prirodne pojave pa su ih povezali s nadnaravnim bićima (duhovima, bogovima).

Bogovi nisu bili ravnopravni. Bogovima je vladao Zeus, bog groma i munje. Njegov brat je bio Posejdon, vladar mora. Drugi Zeusov brat je bio Had, vladar podzemnog svijeta.

Bogovi nisu bili ravnopravni. Bogovima je vladao Zeus, bog groma i munje. Njegov brat je bio Posejdon, vladar mora. Drugi Zeusov brat je bio Had, vladar podzemnog svijeta.

Grci su se bavili znanošću. U starog Grčkoj je znanost doživjela veliki napredak. Grci su se bavili matematikom, astronomijom, filozofijom, medicinom, geografijom itd. Ocem povijesti smatramo Herodota, ocem medicine Hipokrat, a matematičar Pitagora je tvrdio da je Zemlja okrugla.

Najveće i najvažnije grčko proročište se nalazio u Apolonovom svetištu u Delfi.

Euripid je uz Eshila i Sofokla bio najpoznatiji grčki tragičar. Aristotel je bio najpoznatiji grčki filozof i znanstvenik iz 4. st. pr. Kr. Aristotel je objasnio svijet oko sebe uz pomoć promatranja, npr. secirao je  kukce, kako bi mogao doznati više o njihovoj građi. Uz to, Aristotel je bio učitelj Aleksandra Velikoga. Bavio se je astronomijom, logikom, fizikom, politikom i filozofijom.

Svaki grčki grad je imao svog zaštitnika. Atena je imala kao zaštitnika božicu Atenu, božicu mudrosti.

Prema legendi su grčki bogovi živjeli na vrhu Olimpa, zato se tamo i nalazio glavni hrama Zeusa, u čijoj su se blizini igrale Olimpijske igre.

Osim bogova postojali su prema grčkom vjerovanju i heroji. To su djeca rođena iz veze između jednog boga i običnog čovjeka. Najpoznatiji heroji su bili Heraklo, Tezej, Ahilej i Arahna.