Geografski položaj Grčke

Grčka civilizacija nije se prostirala na afrički kontinent. Obuhvaćala je jugoistočnu Europu i zapadne dijelove Male Azije.

Sva grčka plemena koja su živjela na području Stare Grčke govorila su da su pripadnici jedne domovine, koju su zvali Helada. Tako su za sebe govorili da su Heleni, što zapravo znači Grci.

Ahejci su na poluotoku Peloponezu osnovali jaku državu sa sjedištem u Mikeni odakle su širili mikensku kulturu. Mikenjani su plovili Sredozemljem i trgovali te bili vješti obrtnici, graditelji, poljoprivrednici i stočari.

Grčka plemena su stvarala naselja na mjestima koja su bila pohodna za život, gdje su postojali uvjeti za razvoj trgovine i gdje je bilo lako organizirati obranu od neprijatelja. Na tim se mjestima razvijaju gradovi države - polisi.

U drugoj polovici XIX. st. nejmački trgovac, istraživač i pustolov Henirich Schliemann započeo je arheološka istraživanja u Mikeni. Schliemann je otkrio grobnice s mnogo prekrasnog blaga.

Ostatci devet slojeva grada Troje se nalaze na sjeverozapadnoj obali Male Azije, u današnjoj Turskoj.

Gradovi-države imali su različite vladare i uprave. No, svi su govorili grčkim jezikom te su pripadali istoj kulturi. Iako nisu jedna država, Grci osjećaju zajedništvo i nazivaju se Heleni.

U Grčkoj prevladava sredozemna ili mediteranska klima. To je jedna od umjerenih klima, a karakteristike sredozemne klime su blage zime i topla te suha ljuta.

Spartanci su bili poznati vojnici. Već u dobi od sedam godina djeca bi prešla na državni odgoj koji je bio praktički stroga priprema za ratničku službu.

Zbog svog položaja između Europe i Azije i smještaja na moru, Grčka se naziva i \"vrata između Europe i Azije\".

Robovi su se u spartanskom društvu nazivali heloti. Helotima su postali Ahejci koji su Spartancima pružali otpor. Bili su vlasništvo države, živjeli su u okolnim selima i obrađivali zemlju spartijata - najviše društvene skupine.

Vođen opisima iz Ilijade, Heinrich Schliemann je, na sjeverpzapadnoj obali Male Azije (današnja Turska), otkrio devet slojeva grada Troje.

Grčka obala vrlo je razvedena obala, što znači da Grčka ima puno otoka. Procjenjuje se da Grčka ima do 6000 otoka.

Polisi su s vremenom postali prenapučeni, a nedostatak plodne zemlje nije mogao osigurati hranu za sve veći broj stanovništva. Zato su, u VIII. st. pr. Krista, Grci počeli stvarati naseobine izvan grčkog područja u koje se iseljava stanovništvo prenapučenih polisa.

Grčka je smještena i danas na jugoistoku Europe, a sa svojim otocima prostire se uglavnom u Egejskom moru. Egejsko more dio je Sredozemnog mora.

U grčkoj domovini dva najvažnija poluotoka su Atika, na kojem se razvila Atena te Peloponez, na kojem se kao najvažniji polis razvija Sparta.

Spartansko društvo je bilo podijeljeno na tri skupine: spartijati, perijeci i heloti. Povlašteni spartijati imali su vlasnici posjeda i imali sva politička prava. Ahejci koji nisu pružili otpor postali su slobodni ljudi bez političkih prava - perijeci. Ahejci koji su pružili otpor postali su heloti, robovi.

Većina pripadnika grčkih plemena imala je manje zemlje i pripadali su običnom puku - demosu. Bavili su se uzgojem maslina, žitarica, vinove loze i stočarstvom.

Povjesničari razdoblje grčke povijesti od XII. do VIII. st. pr. Krista nazivaju mračnim ili homerskim dobom jer iz tog doba nemamo pouzdanih pisanih povijesnih izvora. Jedini pisani izvori iz tog vremena epovi Ilijada i Odiseja.

Atenu je osnovalo grčko pleme Jonjna na poluotoku Atici. U grčkom je svijetu polis Atena bio najveća trgovačka sila.

Troja je u II. tisućljeću pr. Krista doživjela svoj vrhunac. Imala je razvijenu trgovinu, obrt, obradu metala i obrt konja te je bila poznata po uzgoju konja.

Akropola je gradska utvrda okružena zidinama na uzdignutom dijelu grada. Unutar akropole bili su hramovi.

Središte svakog polisa bila je agora, gradski trg. Na njemu se stanovništvo družilo, trgovalo i obavljalo svakidašnje poslove.

Prema mitu zaštitnica Atene je postala božica mudrosti i pravednog rata Atena pobjedivši u natjecanju boga Posejdona.

Grčko pleme Dorana je osnovalo Spartu na poluotoku Peleponezu nakon što su pokorili starosjedioce Ahejce.

Atenu je osnovalo grčko pleme Jonjna na poluotoku Atici. U grčkom je svijetu polis Atena bio najveća trgovačka sila.

Vođen opisima iz Ilijade, Heinrich Schliemann je, na sjeverpzapadnoj obali Male Azije (današnja Turska), otkrio devet slojeva grada Troje.

Kreta je najveći i najnaseljeniji grčki otok, a predstavlja i jedan od većih otoka na svijetu. Na Kreti se razvila posebna vrsta kulture, tzv. kretska kultura ili civilizacija, a koja je onda prenesena na grčko kopno.

Atena i Sparta najpoznatija su dva grčka polisa. Iako je osim Atene i Sparte bilo i drugih važnih i jakih polisa, ova dva namentula su se svojom vlašću drugima i tako često stvarale i saveze, koji su nekad znali dovesti i do ratova.

Visinski kraj i razvedena obala prirodno su okrenuli grčke djelatnosti prema moru i trgovini. Grci su bili poznati kao mornari

Troja je u II. tisućljeću pr. Krista doživjela svoj vrhunac. Imala je razvijenu trgovinu, obrt, obradu metala i obrt konja te je bila poznata po uzgoju konja.

Planinski reljef činio je Grčku jako nepovezanu s drugim gradom, a to je utjecalo na to da se svaki grad počeo razvijati kao država za sebe. Tako su u Grčkoj bili gradovi-države.

Epovi Ilijada i Odiseja se pripisuju grčkom pjesniku Homeru. No danas znamo da su epovi zapravo nastajali u duljem razdoblju.

Grčka je pretežito planinska zemlja, što pripada planinskom reljefu, u kojem se ljudi morali snalaziti i za komunikaciju i za druge važne životne situacije, koje bi u nižem reljefu bile lakše.

Aristokracijom nazivamo bolje naoružane i bogatije pojedince u grčkom društvu. Aristokracija je držala vlast u svojim rukama. Među njima su najugledniji postajali kraljevi.