Kwiz
Otkud energija?
Otkud energija?
Započni kwiz
Što nastaje zbog vjetra?
A
A
Potresi.
B
B
Rijeke.
C
C
Valovi.
D
D
Plima i oseka.
Što se događa s manjim dijelom Sunčeve energije koja stiže do Zemlje?
A
A
Vraća se u svemir.
B
B
Zagrijava i osvjetljava Zemlju.
C
C
Upija se u Zemlju.
D
D
Troši se pri ulasku u atmosferu.
Što se događa s većinom Sunčeve energije koja stiže do Zemlje?
A
A
Vraća se u svemir.
B
B
Troši se pri ulasku u atmosferu.
C
C
Upija se u Zemlju.
D
D
Zagrijava i osvjetljava Zemlju.
Kakvi bi bili uvjeti na Zemlji kada bi se manje Sunčeve energije vraćalo u svemir?
A
A
Bolji za život.
B
B
Različiti, ali promjena bi bila vrlo mala.
C
C
Potpuno isti kao sad.
D
D
Gori za život.
Na koje organizme utječe količina dostupne Sunčeve energije?
A
A
Na sve organizme.
B
B
Na ljude.
C
C
Na životinje.
D
D
Na biljke.
Koja pojava nastaje zbog energije vode?
A
A
Potresi.
B
B
Plima i oseka.
C
C
Vjetar.
D
D
Valovi.
Koji oblik razornog djelovanja energije može izazvati urušavanje i klizanje tla?
A
A
Munje.
B
B
Erozija tla.
C
C
Vjetar.
D
D
Erupcija vulkana.
Koja tvrdnja najbolje opisuje energiju?
A
A
Energija je uvijek razorna.
B
B
Energija je uvijek korisna.
C
C
Energija može biti opasna, pa je živim bićima bolje bez nje.
D
D
Energija je potrebna živim bićima, ali može i biti opasna.
Koja vrsta energije potiče nastanak vjetra?
A
A
Energija kretanja.
B
B
Hidroenergija.
C
C
Kemijska energija.
D
D
Sunčeva energija.
Kako se naziva podizanje razine mora?
A
A
Plima.
B
B
Vjetar.
C
C
Valovi.
D
D
Oseka.
Koji su primjeri razornog djelovanja energije?
A
A
Erozija tla, potresi, kiša, oblaci.
B
B
Munje, erozija tla, erupcija vulkana, potresi.
C
C
Kiša, snijeg, mraz, led.
D
D
Erupcije vulkana, potresi, oranice, močvare.
E
E
Munje, oblaci, vjetar, valovi.
Koji se procesi mogu obaviti bez trošenja energije?
A
A
Trčanje.
B
B
Disanje.
C
C
Skakanje.
D
D
Niti jedan, za sve životne procese potrebna je energija.
Do koje pojave dolazi kada se miješaju topliji i hladniji zrak?
A
A
Valova.
B
B
Vjetra.
C
C
Plime i oseke.
D
D
Nastanka planina.
Koliko dugo moramo promatrati obalu da bismo zamijetili plimu i oseku?
A
A
Jednu godinu.
B
B
Jedan sat.
C
C
Jedan dan.
D
D
Jedan mjesec.
Na koja staništa utječe količina dostupne Sunčeve energije?
A
A
Na sva staništa.
B
B
Na mora.
C
C
Na pustinje.
D
D
Na polarne krajeve.
Što je sposobnost tijela da vrši rad?
A
A
Volja.
B
B
Marljivost.
C
C
Energija.
D
D
Snaga.
Kada će vjetar brže puhati?
A
A
Kada je velika razlika u temperaturi između vrućeg i hladnog zraka.
B
B
Kada je zrak jako hladan.
C
C
Kada je zrak jako vruć.
Što bi se dogodilo kada Zemlja ne bi imala izvor topline?
A
A
Životinje bi se prilagodile na hladnije vrijeme.
B
B
To ne bi pravilo veliku razliku.
C
C
Ljudi bi zagrijali Zemlju.
D
D
Živi organizmi bili bi značajno drugačiji, ako bi uopće bilo života.
Koje su posljedice požara?
A
A
Biljke su oštećene.
B
B
Životinje su ozlijeđene.
C
C
Sve od navedenog.
D
D
Živa bića su izgubila stanište.
Što grije Zemlju od površine prema unutrašnjosti?
A
A
Sunce i unutrašnjost Zemlje.
B
B
Ni Sunce ni unutrašnjost Zemlje.
C
C
Sunce.
D
D
Unutrašnjost Zemlje.
Kako se naziva spuštanje razine mora?
A
A
Vjetar.
B
B
Valovi.
C
C
Oseka.
D
D
Plima.
Koji oblik razornog djelovanja energije može izazvati požar?
A
A
Erozija tla.
B
B
Munje.
C
C
Vjetar.
D
D
Potresi.
Što grije Zemlju od unutrašnjosti prema van?
A
A
Ni Sunce ni unutrašnjost Zemlje.
B
B
Unutrašnjost Zemlje.
C
C
Sunce i unutrašnjost Zemlje.
D
D
Sunce.
Koji su izvori topline na Zemlji?
A
A
Sunce i unutrašnjost Zemlje.
B
B
Samo Sunce.
C
C
Globalno zatopljenje.
D
D
Samo unutrašnjost Zemlje.
Na kojem od navedenih staništa misliš da ima NAJMANJE organizama?
A
A
Duboko more.
B
B
Planina.
C
C
Šuma.
D
D
Livada.
Koji oblik razornog djelovanja energije u kojem sudjeluje lava?
A
A
Erozija tla.
B
B
Erupcija vulkana.
C
C
Munje.
D
D
Potresi.
