Učitavam...
Kwiz
Otkud energija?
Otkud energija?
Započni kwiz
Što bi se dogodilo kada Zemlja ne bi imala izvor topline?
A
A
To ne bi pravilo veliku razliku.
B
B
Ljudi bi zagrijali Zemlju.
C
C
Životinje bi se prilagodile na hladnije vrijeme.
D
D
Živi organizmi bili bi značajno drugačiji, ako bi uopće bilo života.
Koliko dugo moramo promatrati obalu da bismo zamijetili plimu i oseku?
A
A
Jedan sat.
B
B
Jednu godinu.
C
C
Jedan mjesec.
D
D
Jedan dan.
Do koje pojave dolazi kada se miješaju topliji i hladniji zrak?
A
A
Plime i oseke.
B
B
Valova.
C
C
Nastanka planina.
D
D
Vjetra.
Koji su primjeri razornog djelovanja energije?
A
A
Kiša, snijeg, mraz, led.
B
B
Munje, oblaci, vjetar, valovi.
C
C
Munje, erozija tla, erupcija vulkana, potresi.
D
D
Erozija tla, potresi, kiša, oblaci.
E
E
Erupcije vulkana, potresi, oranice, močvare.
Što se događa s manjim dijelom Sunčeve energije koja stiže do Zemlje?
A
A
Vraća se u svemir.
B
B
Zagrijava i osvjetljava Zemlju.
C
C
Troši se pri ulasku u atmosferu.
D
D
Upija se u Zemlju.
Koji oblik razornog djelovanja energije može izazvati požar?
A
A
Munje.
B
B
Vjetar.
C
C
Potresi.
D
D
Erozija tla.
Koji oblik razornog djelovanja energije može izazvati urušavanje i klizanje tla?
A
A
Erozija tla.
B
B
Munje.
C
C
Erupcija vulkana.
D
D
Vjetar.
Što grije Zemlju od unutrašnjosti prema van?
A
A
Sunce i unutrašnjost Zemlje.
B
B
Sunce.
C
C
Ni Sunce ni unutrašnjost Zemlje.
D
D
Unutrašnjost Zemlje.
Na kojem od navedenih staništa misliš da ima NAJMANJE organizama?
A
A
Planina.
B
B
Livada.
C
C
Šuma.
D
D
Duboko more.
Na koja staništa utječe količina dostupne Sunčeve energije?
A
A
Na polarne krajeve.
B
B
Na mora.
C
C
Na pustinje.
D
D
Na sva staništa.
Koji oblik razornog djelovanja energije u kojem sudjeluje lava?
A
A
Erozija tla.
B
B
Potresi.
C
C
Erupcija vulkana.
D
D
Munje.
Kako se naziva spuštanje razine mora?
A
A
Valovi.
B
B
Oseka.
C
C
Plima.
D
D
Vjetar.
Što je sposobnost tijela da vrši rad?
A
A
Volja.
B
B
Marljivost.
C
C
Energija.
D
D
Snaga.
Na koje organizme utječe količina dostupne Sunčeve energije?
A
A
Na sve organizme.
B
B
Na biljke.
C
C
Na životinje.
D
D
Na ljude.
Što nastaje zbog vjetra?
A
A
Valovi.
B
B
Potresi.
C
C
Rijeke.
D
D
Plima i oseka.
Kakvi bi bili uvjeti na Zemlji kada bi se manje Sunčeve energije vraćalo u svemir?
A
A
Različiti, ali promjena bi bila vrlo mala.
B
B
Potpuno isti kao sad.
C
C
Gori za život.
D
D
Bolji za život.
Koji su izvori topline na Zemlji?
A
A
Samo Sunce.
B
B
Samo unutrašnjost Zemlje.
C
C
Sunce i unutrašnjost Zemlje.
D
D
Globalno zatopljenje.
Koja vrsta energije potiče nastanak vjetra?
A
A
Kemijska energija.
B
B
Energija kretanja.
C
C
Sunčeva energija.
D
D
Hidroenergija.
Koji se procesi mogu obaviti bez trošenja energije?
A
A
Niti jedan, za sve životne procese potrebna je energija.
B
B
Trčanje.
C
C
Disanje.
D
D
Skakanje.
Koja pojava nastaje zbog energije vode?
A
A
Vjetar.
B
B
Plima i oseka.
C
C
Potresi.
D
D
Valovi.
Kako se naziva podizanje razine mora?
A
A
Valovi.
B
B
Plima.
C
C
Oseka.
D
D
Vjetar.
Što se događa s većinom Sunčeve energije koja stiže do Zemlje?
A
A
Upija se u Zemlju.
B
B
Zagrijava i osvjetljava Zemlju.
C
C
Vraća se u svemir.
D
D
Troši se pri ulasku u atmosferu.
Koja tvrdnja najbolje opisuje energiju?
A
A
Energija je potrebna živim bićima, ali može i biti opasna.
B
B
Energija je uvijek korisna.
C
C
Energija može biti opasna, pa je živim bićima bolje bez nje.
D
D
Energija je uvijek razorna.
Koje su posljedice požara?
A
A
Sve od navedenog.
B
B
Životinje su ozlijeđene.
C
C
Biljke su oštećene.
D
D
Živa bića su izgubila stanište.
Što grije Zemlju od površine prema unutrašnjosti?
A
A
Sunce i unutrašnjost Zemlje.
B
B
Sunce.
C
C
Unutrašnjost Zemlje.
D
D
Ni Sunce ni unutrašnjost Zemlje.
Kada će vjetar brže puhati?
A
A
Kada je zrak jako hladan.
B
B
Kada je velika razlika u temperaturi između vrućeg i hladnog zraka.
C
C
Kada je zrak jako vruć.
