Sunce - glavni izvor energije na Zemlji

Dolazak većine ultraljubičastog zračenja do Zemljine površine sprječava Zemljina atmosfera. Ultraljubičasto zračenje je nevidljivo, ali može uzrokovati opekline na koži i oštećenja u očima. Općenito, spektar Sunčeva zračenja uključuje toplinsko, svjetlosno (područje vidljive svjetlosti) i ultraljubičasto (UV) zračenje.

Čovjek ima stalnu tjelesnu temperaturu, koja se kreće u rasponu vrijednosti od 36 do 37 °C. Jedan od znakova pojave bolesti čovjeka je temperatura viša od 37 °C. Padom temperature ispod 35 °C dolazi do pothlađivanja, a život je ugrožen i kada temperatura tijela dostigne 42 °C. Znojenjem se hladimo kada nam je vruće, a drhtanjem mišića se tijelo zagrijava kada nam je hladno.

Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.

Gmazovi su jedna od skupina životinja čija se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša. Životinje koje pripadaju toj skupini su, primjerice, kornjače, zmije i krokodili. Reguliraju svoju tjelesnu temperaturu tako što se sklone od prevelikih vrućina ili hladnoće. Sisavci i ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu.

Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.

Toplinsko zračenje, svjetlosno zračenje i ultraljubičasto zračenje imaju različite energije. Najmanju energiju ima toplinsko zračenje, veću energiju ima svjetlosno zračenje, a ultraljubičasto zračenje ima najveću energiju. Svjetlosno zračenje vidimo, toplinsko zračenje osjetimo kao toplinu na našoj koži, a ultraljubičasto zračenje je nevidljivo, ali može uzrokovati opekline na našoj koži.

Zmija je gmaz, a gmazovi su jedna od skupina životinja čija se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša. Reguliraju svoju tjelesnu temperaturu tako što se sklone od prevelikih vrućina ili hladnoće. Sisavci i ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu. Pas je sisavac, a golub je ptica.

Gušteri su gmazovi i njihova tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoliša. Uz guštere, životinje koje pripadaju skupini gmazova su, primjerice, kornjače, zmije i krokodili. Reguliraju svoju tjelesnu temperaturu tako što se sklone od prevelikih vrućina ili hladnoće. Za razliku od njih, sisavci i ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu.

Sunce je glavni izvor svjetlosne i toplinske energije na Zemlji. Bez Sunca, život na Zemlji ne bi bio moguć. Zemlja je na takvoj udaljenosti od Sunca da prima dovoljnu, a ne preveliku količinu Sunčeva zračenja. Uz to, povoljni uvjeti za život na Zemlji postoje i zbog Zemljine atmosfere, koja zaustavlja dio štetnog Sunčeva zračenja.

Čovjek ima stalnu tjelesnu temperaturu, koja se kreće u rasponu vrijednosti od 36 do 37 °C. Jedan od znakova pojave bolesti čovjeka je temperatura viša od 37 °C. Padom temperature ispod 35 °C dolazi do pothlađivanja, a život je ugrožen i kada temperatura tijela dostigne 42 °C. Znojenjem se hladimo kada nam je vruće, a drhtanjem mišića se tijelo zagrijava kada nam je hladno.

Sisavci su jedna od skupina životinja čija je tjelesna temperatura stalna. Stalna temperatura tijela omogućuje sisavcima preživljavanje u hladnim uvjetima. Primjerice, dabar je sisavac i ima stalnu tjelesnu temperaturu. Neke od prilagodbi za čuvanje topline tijela dabra su masno tkivo i krzno.

Toplinsko zračenje, svjetlosno zračenje i ultraljubičasto zračenje imaju različite energije. Najmanju energiju ima toplinsko zračenje, veću energiju ima svjetlosno zračenje, a ultraljubičasto zračenje ima najveću energiju. Svjetlosno zračenje vidimo, toplinsko zračenje osjetimo kao toplinu na našoj koži, a ultraljubičasto zračenje je nevidljivo, ali može uzrokovati opekline na našoj koži.

Pomoću solarnih kolektora prikuplja se dio Sunčeve energije. Solarni se kolektori postavljaju na osunčana mjesta, primjerice krovove kuća. Na taj se način toplinska energija Sunčeva zračenja iskorištava za zagrijavanje vode.

Temperatura se uobičajeno izražava u Celzijevim stupnjevima. Zagrijanost nekog tijela povećava se s povećanjem količine topline koju je to tijelo primilo. Temperaturom se izražava mjera zagrijanosti. Temperatura se mjeri termometrom.

Temperatura se mjeri termometrom. Zagrijanost nekog tijela povećava se s povećanjem količine topline koju je to tijelo primilo. Temperaturom se izražava mjera zagrijanosti. Temperatura se uobičajeno izražava u Celzijevim stupnjevima.

Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.

Spektar Sunčeva zračenja uključuje toplinsko, svjetlosno (područje vidljive svjetlosti) i ultraljubičasto (UV) zračenje. Svjetlosno zračenje vidimo, toplinsko zračenje osjetimo kao toplinu na našoj koži, a ultraljubičasto zračenje je nevidljivo, ali može uzrokovati opekline na našoj koži. Većinu štetnog UV zračenja zaustavlja atmosfera.

Pomoću solarnih kolektora prikuplja se dio Sunčeve energije. Solarni se kolektori postavljaju na osunčana mjesta, primjerice krovove kuća. Na taj se način toplinska energija Sunčeva zračenja iskorištava za zagrijavanje vode.

Sunce je glavni izvor svjetlosne i toplinske energije na Zemlji. Bez Sunca, život na Zemlji ne bi bio moguć. Zemlja je na takvoj udaljenosti od Sunca da prima dovoljnu, a ne preveliku količinu Sunčeva zračenja. Uz to, povoljni uvjeti za život na Zemlji postoje i zbog Zemljine atmosfere, koja zaustavlja dio štetnog Sunčeva zračenja.

Padom temperature ispod 35 °C dolazi do pothlađivanja. Čovjek ima stalnu tjelesnu temperaturu, koja se kreće u rasponu vrijednosti od 36 do 37 °C. Jedan od znakova pojave bolesti čovjeka je temperatura viša od 37 °C. Znojenjem se hladimo kada nam je vruće, a drhtanjem mišića se tijelo zagrijava kada nam je hladno.

Središnji dio Sunčeva sustava je Sunce, koje svojom velikom masom privlači planete. Oko Sunca ti planeti kruže, a među njima je i Zemlja. Zemlja je na takvoj udaljenosti od Sunca da prima dovoljnu, a ne preveliku količinu Sunčeva zračenja. Bez Sunca, život na Zemlji ne bi bio moguć.

Planeti bliže Suncu primaju veću količinu energije u odnosu na planete udaljenije od Sunca. Središnji dio Sunčeva sustava je Sunce, koje velikom masom privlači planete. Oko Sunca ti planeti kruže, a među njima je i Zemlja. Zemlja je na takvoj udaljenosti od Sunca da prima dovoljnu, a ne preveliku količinu Sunčeva zračenja. Bez Sunca, život na Zemlji ne bi bio moguć.

Gmazovi su jedna od skupina životinja čija se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša. Životinje koje pripadaju toj skupini su, primjerice, kornjače, zmije i krokodili. Reguliraju svoju tjelesnu temperaturu tako što se sklone od prevelikih vrućina ili hladnoće.

Ultraljubičasto zračenje, koje je nevidljivo, uzrokuje opekline na koži i oštećenja u očima. Dolazak većine ultraljubičastog zračenja do Zemljine površine sprječava Zemljina atmosfera. Općenito, spektar Sunčeva zračenja uključuje toplinsko, svjetlosno (područje vidljive svjetlosti) i ultraljubičasto (UV) zračenje.

Spektar Sunčeva zračenja uključuje toplinsko, svjetlosno (područje vidljive svjetlosti) i ultraljubičasto (UV) zračenje. Svjetlosno zračenje vidimo, toplinsko zračenje osjetimo kao toplinu na našoj koži, a ultraljubičasto zračenje je nevidljivo, ali može uzrokovati opekline na našoj koži. Većinu štetnog UV zračenja zaustavlja atmosfera.

Ptice su jedna od skupina životinja čija je tjelesna temperatura stalna. Primjerice, to su sova, golub, vrana, roda. Stalna temperatura tijela omogućuje im preživljavanje u hladnim uvjetima. Jedna od prilagodbi za čuvanje topline tijela ptica je njihovo perje.

Ultraljubičasto zračenje nevidljivo je ljudskom oku, a može uzrokovati opekline na koži i oštećenja u očima. Dolazak većine ultraljubičastog zračenja do Zemljine površine sprječava Zemljina atmosfera. U spektru Sunčeva zračenja, ultraljubičasto zračenje ima najveću energiju.

Temperaturom se izražava mjera zagrijanosti. Zagrijanost nekog tijela povećava se s povećanjem količine topline koju je to tijelo primilo. Temperatura se mjeri termometrom i uobičajeno se izražava u Celzijevim stupnjevima.

Ptice su jedna od skupina životinja čija je tjelesna temperatura stalna. Primjerice, to su sova, golub, vrana, roda. Stalna temperatura tijela omogućuje im preživljavanje u hladnim uvjetima. Jedna od prilagodbi za čuvanje topline tijela ptica je njihovo perje. Uz ptice, stalnu temperaturu tijela imaju i sisavci. Vodozemci i kukci skupine su životinja kod kojih se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša.

Čovjek ima stalnu tjelesnu temperaturu, koja se kreće u rasponu vrijednosti od 36 do 37 °C. Jedan od znakova pojave bolesti čovjeka je temperatura viša od 37 °C. Padom temperature ispod 35 °C dolazi do pothlađivanja, a život je ugrožen i kada temperatura tijela dostigne 42 °C. Znojenjem se hladimo kada nam je vruće, a drhtanjem mišića se tijelo zagrijava kada nam je hladno.

Toplinsko zračenje, svjetlosno zračenje i ultraljubičasto zračenje imaju različite energije. Najmanju energiju ima toplinsko zračenje, veću energiju ima svjetlosno zračenje, a ultraljubičasto zračenje ima najveću energiju. Svjetlosno zračenje vidimo, toplinsko zračenje osjetimo kao toplinu na našoj koži, a ultraljubičasto zračenje je nevidljivo, ali može uzrokovati opekline na našoj koži.