Povezanost žive i nežive prirode

Kisik je plin u sastavu zraka koji je važan za disanje živih bića. Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid. Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik, zatim kisik, a najmanji dio ima ugljikov dioksid i ostali plinovi.

Prirodne znanosti bave se istraživanjem i objašnjavanjem procesa i promjena u prirodi. Živa i neživa priroda, odnosno svi ljudi, životinje, biljke, šume, jezera, rijeke, nebeska tijela koja nas okružuju neprestano se mijenjaju. Neke promjene mogu se lako uočiti, a neke se odvijaju sporo i teže se uočavaju. Kako bi došli do spoznaja o prirodi, znanstvenici promatraju prirodu, prikupljaju podatke te izvode pokuse.

Živa i neživa priroda usko su povezane. Čovjek je živo biće, a tlo, voda i zrak su neživa priroda. Na primjer, čovjek je usko povezan s tlom na kojem uzgaja hranu, vodom koju pije i zrakom koji udiše.

Sva su živa bića građena od stanica. Osnovna građevna jedinica svih živih bića je stanica. Neka su živa bića građena od jedne stanice (jednostanični organizmi, npr. papučica), a neka od više stanica (višestanični organizmi, npr. čovjek).

Istraživanja prirode mogu se provoditi u prirodi i u laboratoriju. Kako bi došli do spoznaja o prirodi, znanstvenici u prirodi promatraju, opažaju i prikupljaju podatke, a u laboratoriju prikupljene podatke mogu obrađivati i analizirati.Znanstvenici koriste razna pomagala i svoja osjetila pri proučavanju prirode. Na primjer, vanjska građa biljke (listovi, latice, stabljika) može se promatrati golim okom, a unutarnja građa (biljne stanice) pomoću mikroskopa.

Mikroskop je pomagalo pomoću kojeg možemo promatrati unutarnju građu biljke. Mikroskopom možemo vidjeti osnovnu građevnu jedinicu biljaka - biljnu stanicu, koja se golim okom ne vidi. Primjerice, mikroskopom se promatraju i bakterije, krvne stanice čovjeka, mikroskopske gljive.

Znanstvenici koji se bave prirodnim znanostima promatraju prirodu i izvode pokuse ili eksperimente. Istraživanja prirode mogu se provoditi u prirodi i u laboratoriju. Kako bi došli do spoznaja o prirodi, znanstvenici u prirodi promatraju, opažaju i prikupljaju podatke, a u laboratoriju prikupljene podatke mogu obrađivati i analizirati.

Sva su živa bića građena od stanica. Osnovna građevna jedinica svih živih bića je stanica. Neka su živa bića građena od jedne stanice (jednostanični organizmi, npr. papučica), a neka od više stanica (višestanični organizmi, npr. čovjek).

Istraživanja prirode mogu se provoditi u prirodi i u laboratoriju. Znanosti koje se bave istraživanjem i objašnjavanjem procesa i promjena u prirodi nazivaju se prirodne znanosti. Kako bi došli do spoznaja o prirodi, znanstvenici u prirodi promatraju, opažaju i prikupljaju podatke, a u laboratoriju prikupljene podatke mogu obrađivati i analizirati.

Dalekozor je pomagalo pomoću kojeg pobliže možemo promatrati ptice u letu, ali i druge životinje udaljene od promatrača. Teleskop je pomagalo pomoću kojeg pobliže možemo promatrati zvijezde, Mjesec i neka druga nebeska tijela, koja su jako udaljena od osobe koja ih promatra. Mikroskopom možemo promatrati, na primjer, unutarnju građu lista biljke.

Znanstvenici koriste razna pomagala i svoja osjetila pri proučavanju prirode. Na primjer, vanjska građa biljke (listovi, latice, stabljika) može se promatrati golim okom, a unutarnja građa (biljne stanice) pomoću mikroskopa. Oblaci na nebu se promatraju golim okom, a temperatura zraka mjeri se termometrom.

Prilagodljivost, podražljivost, rast, razvoj, starenje i umiranje obilježja su živih bića. Živa su bića ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Na primjer, i čovjek i galeb dijele ova obilježja - prilagođavaju se uvjetima u okolišu, reagiraju na podražaje iz okoliša, rastu, razvijaju se, stare i naposljetku umiru.

Mikroskop je pomagalo pomoću kojeg možemo promatrati unutarnju građu biljke. Mikroskopom možemo vidjeti osnovnu građevnu jedinicu biljaka - biljnu stanicu, koja se golim okom ne vidi. Primjerice, mikroskopom se promatraju i bakterije, krvne stanice čovjeka, mikroskopske gljive.

Mikroskop je pomagalo pomoću kojeg možemo promatrati unutarnju građu lista biljke. Mikroskopom možemo vidjeti osnovnu građevnu jedinicu biljaka - biljnu stanicu, koja se golim okom ne vidi. Primjerice, mikroskopom se promatraju i bakterije, krvne stanice čovjeka, mikroskopske gljive.

Sve što nas okružuje nazivamo okolišem. Sve što je čovjek stvorio (zgrade, kuće, mostove, ceste) i priroda (ono što čovjek nije stvorio) čine okoliš. Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Neživa su priroda voda, tlo, stijene, Mjesec, zvijezde, Sunce.

Teleskop je pomagalo pomoću kojeg se pobliže mogu promatrati zvijezde, Mjesec i neka druga nebeska tijela, koja su jako udaljena od površine Zemlje i osobe koja ih promatra. Nebeska su tijela dio nežive prirode. Primjerice, Sunce je zvijezda bez koje život na Zemlji ne bi bio moguć.

Promjene u prirodi događaju se neprestano. Svi ljudi, životinje, biljke, šume, jezera, rijeke, nebeska tijela koja nas okružuju neprestano se mijenjaju. Na primjer, čovjek raste, razvija se, stari i umire. Neke promjene možemo lako uočiti, a neke se odvijaju sporo i teže se uočavaju.

Prilagodljivost, podražljivost, rast, razvoj, starenje i umiranje obilježja su živih bića. Živa su bića ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Na primjer, i čovjek i galeb dijele ova obilježja - prilagođavaju se uvjetima u okolišu, reagiraju na podražaje iz okoliša, rastu, razvijaju se, stare i naposlijetku umiru.

Sve što nas okružuje nazivamo okolišem. Sve što je čovjek stvorio (zgrade, kuće, mostove, ceste) i priroda (ono što čovjek nije stvorio) čine okoliš. Okoliš se neprestano mijenja, a živa se bića promjenama moraju prilagođavati.

Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Prirodom nazivamo sve što čovjek nije stvorio. Ljudi, životinje, biljke, šume, mora, rijeke, jezera, stijene su priroda. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Neživa su priroda voda, tlo, stijene, Mjesec, zvijezde, Sunce.

Teleskop je pomagalo pomoću kojeg se pobliže mogu promatrati zvijezde, Mjesec i neka druga nebeska tijela, koja su jako udaljena od površine Zemlje i osobe koja ih promatra. Nebeska su tijela dio nežive prirode. Građu lista biljke možemo promatrati mikroskopom, a pticu u letu dalekozorom.

Prirodne znanosti bave se istraživanjem i objašnjavanjem procesa i promjena u prirodi. Živa i neživa priroda, odnosno svi ljudi, životinje, biljke, šume, jezera, rijeke, nebeska tijela koja nas okružuju neprestano se mijenjaju. Neke promjene mogu se lako uočiti, a neke se odvijaju sporo i teže se uočavaju. Kako bi došli do spoznaja o prirodi, znanstvenici promatraju prirodu, prikupljaju podatke te izvode pokuse.

Neka živa bića uzimaju hranu iz prirode i iz nje dobivaju energiju za životne procese (čovjek), a neka sama sebi proizvode hranu (maslačak). Na primjer, ljudi i životinje uzimaju hranu iz prirode (povrće, voće itd.), a biljke same sebi stvaraju hranu pomoću Sunčeve energije. Sva živa bića iz hrane dobivaju energiju potrebnu za životne procese.

Sve što nas okružuje nazivamo okolišem. Sve što je čovjek stvorio (zgrade, kuće, mostove, ceste) i priroda (ono što čovjek nije stvorio) čine okoliš. Okoliš se neprestano mijenja, a živa se bića promjenama moraju prilagođavati.

Živa bića iz hrane dobivaju energiju potrebnu za životne procese: rast, razvoj, kretanje, razmnožavanje. Na primjer, ljudi i životinje uzimaju hranu iz prirode (povrće, voće itd.), a biljke same sebi stvaraju hranu pomoću Sunčeve energije.

Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Prirodom nazivamo sve što čovjek nije stvorio. Ljudi, životinje, biljke, šume, mora, rijeke, jezera, stijene su priroda. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Neživa su priroda voda, tlo, stijene, Mjesec, zvijezde, Sunce.