Tratinčica je biljka koja raste na svijetlim, osunčanim mjestima, kao što su otvorene livade. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, ciklama i mrtva kopriva rastu na sjenovitim mjestima.

Ciklama je biljka koja raste na sjenovitim mjestima. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, tratinčica i kadulja rastu na osunčanim mjestima poput otvorenih livada.

Uvjeti na površini Zemlje u prošlosti razlikovali su se od današnjih uvjeta i jako su se mijenjali od postanka Zemlje do danas. Mijenjala se temperatura, sastav zraka, čak i položaj i broj kontinenata. Događaji koji su u prošlosti značajno mijenjali krajolik i uvjete u atmosferi su, na primjer, erupcije vulkana, jaki potresi, udari meteorita, uzdizanja Zemljine kore.

Prvi organizmi na Zemlji bili su jednostavni i živjeli su u vodi. Tijekom vremena i s promjenom uvjeta na Zemlji organizmi su postajali sve složeniji i počeli su prelaziti iz vode na kopno. Neki su se organizmi uspijevali prilagođavati velikim promjenama na Zemlji, a neki su izumrli.

Promjenjivost i prilagodljivost organizama važni su za njihov opstanak. Sposobnost mijenjanja ili promjenjivost omogućuje organizmima preživljavanje u različitim uvjetima. One promjene koje su se pokazale kao korisne za preživljavanje neke vrste na određenom staništu tijekom dugog razdoblja nazivaju se prilagodbe.

Uvjeti na površini Zemlje nisu uvijek bili jednaki današnjima i jako su se mijenjali od postanka Zemlje do danas. Cijelo se vrijeme na Zemlji događaju mnoge promjene. Događaji koji su u prošlosti značajno mijenjali krajolik i uvjete u atmosferi su, na primjer, erupcije vulkana, jaki potresi, udari meteorita, uzdizanja Zemljine kore.

Neki puževi imaju kućicu u koju se mogu uvući. Kućica ih štiti od isušivanja i grabežljivaca. Kućica je prilagodba građe tijela nekih puževa na životne uvjete staništa na kojem žive. Promjenjivost i prilagodljivost organizama važni su za njihov opstanak.

Ciklama je biljka koja raste na sjenovitim mjestima. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, tratinčica i kadulja rastu na osunčanim mjestima poput otvorenih livada.

Krtice i rovci žive u šupljinama tla. Krtice su sisavci, a rovci su kukci i oboje su prilagođeni životu u mraku, u tlu. Tijelo im je prilagođeno za kopanje u tlu - imaju proširene prednje noge, koje im olakšavaju razmicanje čestica tla.

Tratinčica je biljka koja raste na svijetlim, osunčanim mjestima, kao što su otvorene livade. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, ciklama i mrtva kopriva rastu na sjenovitim mjestima.

Različiti se organizmi različito mogu prilagođavati životnim uvjetima na nekom staništu. Prilagodbe mogu biti zaštitna boja tijela, građa tijela, način kretanja, način hranjenja. Primjerice, neki puževi imaju kućicu u koju se mogu uvući te se tako zaštititi od isušivanja i grabežljivaca. Ptice močvarice imaju duge noge kao prilagodbu za kretanje po barama.

Sova je ptica aktivna noću, kada lovi plijen i hrani se. Različite su životinje aktivne u različitim dijelovima dana. Primjerice, i puh i noćni leptir aktivni su noću, a pčela, golub i čovjek aktivni su danju.

Čovječja ribica živi u špiljama. Za preživljavanje i zadovoljavanje životnih potreba ne treba joj Sunčeva svjetlost. Tijelo čovječje ribice (pripada skupini vodozemaca) prilagođeno je životu u mraku, koža joj je prozirna i ima zakržljale oči (ne trebaju joj u mraku).

Prvi organizmi na Zemlji bili su jednostavni i živjeli su u vodi. Tijekom vremena i s promjenom uvjeta na Zemlji organizmi su postajali sve složeniji i počeli su prelaziti iz vode na kopno. Neki su se organizmi uspijevali prilagođavati velikim promjenama na Zemlji, a neki su izumrli.

Stanište ili životni prostor područje je na kojem živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe. Na staništu se kreću, hrane, dišu, razmnožavaju. Primjerice, medvjedu je stanište šuma, morskom psu je stanište more, rodi je stanište močvara.

Stanište ili životni prostor područje je na kojem živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe. Na staništu se kreću, hrane, dišu, razmnožavaju. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Primjerice, medvjedu je stanište šuma, morskom psu je stanište more.

Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Prilagodbe živih bića vrlo su raznolike i ovise o životnim uvjetima na staništu. Uz to, prilagodbe omogućavaju i opstanak vrste jer se prenose na potomke. Primjerice, ptice močvarice imaju duge noge kao prilagodbu za kretanje po barama.

Smeđi zečevi na tlu prekrivenom otpalim lišćem imaju veću šansu za preživljavanje. Slabije su uočljivi grabežljivcu, kao što je lisica koja ih lovi. Bijeli su zečevi na tlu prekrivenom otpalim lišćem lakše uočljivi, pa su time i lakši plijen grabežljivcima.

Bijeli zečevi na tlu prekrivenom snijegom imaju veću šansu za preživljavanje. Slabije su uočljivi grabežljivcu, kao što je lisica koja ih lovi. Bojom krzna prilagodili su se staništu prekrivenom snijegom na kojem žive. Smeđi su zečevi na tlu prekrivenom snijegom lakše uočljivi, pa su time i lakši plijen grabežljivcima.

Događaji koji su u prošlosti značajno mijenjali krajolik i uvjete u atmosferi su, na primjer, erupcije vulkana, jaki potresi, udari meteorita, uzdizanja Zemljine kore. Uvjeti na površini Zemlje nisu uvijek bili jednaki današnjima i jako su se mijenjali od postanka Zemlje do danas.

Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Većina organizama koja je preživjela veće promjene na Zemlji tijekom prošlosti preživjela je jer su se prilagodili novim uvjetima. Organizmi koji se nisu uspjeli prilagoditi promjenama najčešće su izumirali.

U tropskim je prašumama količina vlage u zraku uvijek velika. Različita staništa imaju različite životne uvjete, koji mogu biti promjenjivi s obzirom na doba dana ili godine te je količina vlage u zraku na različitim staništima različita. Primjerice, na nekom staništu količina vlage u zraku tijekom kišnog dijela godine može biti velika, a u sušnom dijelu godine mala.

Duboko je more primjer staništa na kojem su uvjeti za život živih bića gotovo nepromjenjivi. Različita staništa imaju različite životne uvjete, koji mogu biti promjenjivi s obzirom na doba dana ili godine. Primjerice, u pustinjama tijekom dana temperatura može biti viša od 50 °C, a noću vrlo niska.

Na staništu se živa bića kreću, hrane, dišu, razmnožavaju. Stanište ili životni prostor područje je na kojem živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Primjerice, medvjedu je stanište šuma, morskom psu je stanište more.

Uvjeti života na Zemlji često su se mijenjali, a neke od tih promjena bile su velike. Uvjeti na površini Zemlje nisu uvijek bili jednaki današnjima i jako su se mijenjali od postanka Zemlje do danas. Mijenjala se temperatura, sastav zraka, čak i položaj i broj kontinenata.