Učitavam...
Organizmi su prilagođeni različitim životnim uvjetima
Stanište tratinčice
Prikaži odgovor
Tratinčica je biljka koja raste na svijetlim, osunčanim mjestima, kao što su otvorene livade. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, ciklama i mrtva kopriva rastu na sjenovitim mjestima.
Vrati na pitanje
Vlaga u zraku
Prikaži odgovor
Različita staništa imaju različite životne uvjete, koji mogu biti promjenjivi s obzirom na doba dana ili godine te je količina vlage u zraku na različitim staništima različita. U tropskim je prašumama količina vlage u zraku uvijek velika. S druge strane, na nekom drugom staništu količina vlage u zraku tijekom kišnog dijela godine može biti velika, a u sušnom dijelu godine mala.
Vrati na pitanje
Čovječja ribica
Prikaži odgovor
Čovječja ribica živi u špiljama. Za preživljavanje i zadovoljavanje životnih potreba ne treba joj Sunčeva svjetlost. Tijelo čovječje ribice (pripada skupini vodozemaca) prilagođeno je životu u mraku, koža joj je prozirna i ima zakržljale oči (ne trebaju joj u mraku).
Vrati na pitanje
Što je u prošlosti značajno mijenjalo Zemljin krajolik?
Prikaži odgovor
Događaji koji su u prošlosti značajno mijenjali krajolik i uvjete u atmosferi su, na primjer, erupcije vulkana, jaki potresi, udari meteorita, uzdizanja Zemljine kore. Uvjeti na površini Zemlje nisu uvijek bili jednaki današnjima i jako su se mijenjali od postanka Zemlje do danas.
Vrati na pitanje
Kako se neki puževi štite od isušivanja i grabežljivaca?
Prikaži odgovor
Neki puževi imaju kućicu u koju se mogu uvući. Kućica ih štiti od isušivanja i grabežljivaca. Kućica je prilagodba građe tijela nekih puževa na životne uvjete staništa na kojem žive. Promjenjivost i prilagodljivost organizama važni su za njihov opstanak.
Vrati na pitanje
Na kakvim mjestima raste tratinčica?
Prikaži odgovor
Tratinčica je biljka koja raste na svijetlim, osunčanim mjestima, kao što su otvorene livade. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, ciklama i mrtva kopriva rastu na sjenovitim mjestima.
Vrati na pitanje
U kojem je dijelu dana aktivna sova?
Prikaži odgovor
Sova je ptica aktivna noću, kada lovi plijen i hrani se. Različite su životinje aktivne u različitim dijelovima dana. Primjerice, i puh i noćni leptir aktivni su noću, a pčela, golub i čovjek aktivni su danju.
Vrati na pitanje
Što živa bića razvijaju za preživljavanje na nekom staništu?
Prikaži odgovor
Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Prilagodbe živih bića vrlo su raznolike i ovise o životnim uvjetima na staništu. Uz to, prilagodbe omogućavaju i opstanak vrste jer se prenose na potomke. Primjerice, ptice močvarice imaju duge noge kao prilagodbu za kretanje po barama.
Vrati na pitanje
Gdje žive krtice i rovci?
Prikaži odgovor
Krtice i rovci žive u šupljinama tla. Krtice su sisavci, a rovci su kukci i oboje su prilagođeni životu u mraku, u tlu. Tijelo im je prilagođeno za kopanje u tlu - imaju proširene prednje noge, koje im olakšavaju razmicanje čestica tla.
Vrati na pitanje
Koja biljka treba mnogo svjetlosti i raste na otvorenim livadama?
Prikaži odgovor
Tratinčica je biljka koja raste na svijetlim, osunčanim mjestima, kao što su otvorene livade. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, ciklama i mrtva kopriva rastu na sjenovitim mjestima.
Vrati na pitanje
Gdje živi čovječja ribica?
Prikaži odgovor
Čovječja ribica živi u špiljama. Za preživljavanje i zadovoljavanje životnih potreba ne treba joj Sunčeva svjetlost. Tijelo čovječje ribice (pripada skupini vodozemaca) prilagođeno je životu u mraku, koža joj je prozirna i ima zakržljale oči (ne trebaju joj u mraku).
Vrati na pitanje
Dnevna aktivnost životinja
Prikaži odgovor
Različite su životinje aktivne u različitim dijelovima dana. Sova je ptica aktivna noću, kada lovi plijen i hrani se. Primjerice, i puh i noćni leptir aktivni su noću, a pčela, golub i čovjek aktivni su danju.
Vrati na pitanje
Stanište
Prikaži odgovor
Stanište ili životni prostor područje je na kojem živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe. Na staništu se kreću, hrane, dišu, razmnožavaju. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Primjerice, medvjedu je stanište šuma, morskom psu je stanište more.
Vrati na pitanje
Tko ima veću šansu za preživljavanje na tlu prekrivenom otpalim lišćem, bijeli ili smeđi zečevi?
Prikaži odgovor
Smeđi zečevi na tlu prekrivenom otpalim lišćem imaju veću šansu za preživljavanje. Slabije su uočljivi grabežljivcu, kao što je lisica koja ih lovi. Bijeli su zečevi na tlu prekrivenom otpalim lišćem lakše uočljivi, pa su time i lakši plijen grabežljivcima.
Vrati na pitanje
Tko ima veću šansu za preživljavanje na tlu prekrivenom snijegom, bijeli ili smeđi zečevi?
Prikaži odgovor
Bijeli zečevi na tlu prekrivenom snijegom imaju veću šansu za preživljavanje. Slabije su uočljivi grabežljivcu, kao što je lisica koja ih lovi. Bojom krzna prilagodili su se staništu prekrivenom snijegom na kojem žive. Smeđi su zečevi na tlu prekrivenom snijegom lakše uočljivi, pa su time i lakši plijen grabežljivcima.
Vrati na pitanje
Kolika je količina vlage u zraku u tropskim prašumama?
Prikaži odgovor
U tropskim je prašumama količina vlage u zraku uvijek velika. Različita staništa imaju različite životne uvjete, koji mogu biti promjenjivi s obzirom na doba dana ili godine te je količina vlage u zraku na različitim staništima različita. Primjerice, na nekom staništu količina vlage u zraku tijekom kišnog dijela godine može biti velika, a u sušnom dijelu godine mala.
Vrati na pitanje
Kako se naziva područje na kojem živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe?
Prikaži odgovor
Stanište ili životni prostor područje je na kojem živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe. Na staništu se kreću, hrane, dišu, razmnožavaju. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Primjerice, medvjedu je stanište šuma, morskom psu je stanište more.
Vrati na pitanje
Prilagodbe živih bića
Prikaži odgovor
Različiti se organizmi različito mogu prilagođavati životnim uvjetima na nekom staništu. Prilagodbe mogu biti zaštitna boja tijela, građa tijela, način kretanja, način hranjenja. Primjerice, neki puževi imaju kućicu u koju se mogu uvući te se tako zaštititi od isušivanja i grabežljivaca. Ptice močvarice imaju duge noge kao prilagodbu za kretanje po barama.
Vrati na pitanje
Na kakvim mjestima raste ciklama?
Prikaži odgovor
Ciklama je biljka koja raste na sjenovitim mjestima. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, tratinčica i kadulja rastu na osunčanim mjestima poput otvorenih livada.
Vrati na pitanje
Kakvi su bili prvi organizmi na Zemlji?
Prikaži odgovor
Prvi organizmi na Zemlji bili su jednostavni i živjeli su u vodi. Tijekom vremena i s promjenom uvjeta na Zemlji organizmi su postajali sve složeniji i počeli su prelaziti iz vode na kopno. Neki su se organizmi uspijevali prilagođavati velikim promjenama na Zemlji, a neki su izumrli.
Vrati na pitanje
Promjenjivost živih bića
Prikaži odgovor
Sposobnost mijenjanja ili promjenjivost omogućuje organizmima preživljavanje u različitim uvjetima. One promjene koje su se pokazale kao korisne za preživljavanje neke vrste na određenom staništu tijekom dugog razdoblja nazivaju se prilagodbe.
Vrati na pitanje
Koja biljka raste na sjenovitim mjestima?
Prikaži odgovor
Ciklama je biljka koja raste na sjenovitim mjestima. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, tratinčica i kadulja rastu na osunčanim mjestima poput otvorenih livada.
Vrati na pitanje
Stanište ciklame
Prikaži odgovor
Ciklama je biljka koja raste na sjenovitim mjestima. Svjetlost za život trebaju sve biljke, ali neke biljke trebaju više, a neke manje svjetlosti. Primjerice, tratinčica i kadulja rastu na osunčanim mjestima poput otvorenih livada.
Vrati na pitanje
Što živa bića rade na staništu?
Prikaži odgovor
Na staništu se živa bića kreću, hrane, dišu, razmnožavaju. Stanište ili životni prostor područje je na kojem živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Primjerice, medvjedu je stanište šuma, morskom psu je stanište more.
Vrati na pitanje
Kako su se mijenjali životni uvjeti na Zemlji tijekom prošlosti?
Prikaži odgovor
Uvjeti na površini Zemlje nisu uvijek bili jednaki današnjima i jako su se mijenjali od postanka Zemlje do danas. Cijelo se vrijeme na Zemlji događaju mnoge promjene. Događaji koji su u prošlosti značajno mijenjali krajolik i uvjete u atmosferi su, na primjer, erupcije vulkana, jaki potresi, udari meteorita, uzdizanja Zemljine kore.
Vrati na pitanje
Kakvi su bili uvjeti na površini Zemlje u prošlosti?
Prikaži odgovor
Uvjeti na površini Zemlje u prošlosti razlikovali su se od današnjih uvjeta i jako su se mijenjali od postanka Zemlje do danas. Mijenjala se temperatura, sastav zraka, čak i položaj i broj kontinenata. Događaji koji su u prošlosti značajno mijenjali krajolik i uvjete u atmosferi su, na primjer, erupcije vulkana, jaki potresi, udari meteorita, uzdizanja Zemljine kore.
Vrati na pitanje
Što je važno za opstanak živih bića?
Prikaži odgovor
Promjenjivost i prilagodljivost organizama važni su za njihov opstanak. Sposobnost mijenjanja ili promjenjivost omogućuje organizmima preživljavanje u različitim uvjetima. One promjene koje su se pokazale kao korisne za preživljavanje neke vrste na određenom staništu tijekom dugog razdoblja nazivaju se prilagodbe.
Vrati na pitanje
Razvoj bića na Zemlji
Prikaži odgovor
Prvi organizmi na Zemlji bili su jednostavni i živjeli su u vodi. Tijekom vremena i s promjenom uvjeta na Zemlji organizmi su postajali sve složeniji i počeli su prelaziti iz vode na kopno. Neki su se organizmi uspjevali prilagođavati velikim promjenama na Zemlji, a neki su izumrli.
Vrati na pitanje
Kakvi su uvjeti za život živih bića u dubokom moru?
Prikaži odgovor
Duboko je more primjer staništa na kojem su uvjeti za život živih bića gotovo nepromjenjivi. Različita staništa imaju različite životne uvjete, koji mogu biti promjenjivi s obzirom na doba dana ili godine. Primjerice, u pustinjama tijekom dana temperatura može biti viša od 50 °C, a noću vrlo niska.
Vrati na pitanje
Puževa kućica
Prikaži odgovor
Neki puževi imaju kućicu u koju se mogu uvući. Kućica ih štiti od isušivanja i grabežljivaca. Kućica je prilagodba građe tijela nekih puževa na životne uvjete staništa na kojem žive. Promjenjivost i prilagodljivost organizama važni su za njihov opstanak.
Vrati na pitanje
Kako je većina organizma preživjela promjene na Zemlji tijekom prošlosti?
Prikaži odgovor
Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Većina organizama koja je preživjela veće promjene na Zemlji tijekom prošlosti preživjela je jer su se prilagodili novim uvjetima. Organizmi koji se nisu uspjeli prilagoditi promjenama najčešće su izumirali.
Vrati na pitanje
Kako se živa bića mogu prilagoditi na različite životne uvjete?
Prikaži odgovor
Različiti se organizmi različito mogu prilagođavati životnim uvjetima na nekom staništu. Prilagodbe mogu biti zaštitna boja tijela, građa tijela, način kretanja, način hranjenja. Primjerice, neki puževi imaju kućicu u koju se mogu uvući te se tako zaštititi od isušivanja i grabežljivaca. Ptice močvarice imaju duge noge kao prilagodbu za kretanje po barama.
Vrati na pitanje
Promjene za Zemlji
Prikaži odgovor
Uvjeti na površini Zemlje nisu uvijek bili jednaki današnjima i jako su se mijenjali od postanka Zemlje do danas. Cijelo se vrijeme na Zemlji događaju mnoge promjene. Događaji koji su u prošlosti značajno mijenjali krajolik i uvjete u atmosferi su, na primjer, erupcije vulkana, jaki potresi, udari meteorita, uzdizanja Zemljine kore.
Vrati na pitanje