Kako je živjeti u zraku

Prve ribe koje su počele izlaziti na kopno u prošlosti razvile su jednostavna pluća i mesnate peraje sa snažnim kosturom i mišićima. Mogle su disati na kopnu i osloniti se na peraje tijekom kretanja na kopnu. Udovi današnjih životinja razvili su se iz takvih peraja.

Tijelo ptica obavija perje. Donji sloj perja kod ptica naziva se paperje. Paperje ima ulogu zaštite ptica od hladnoće. Letno perje na krilima i repu pomaže pticama u uspješnom letenju.

Ozonski omotač štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Nastankom ozonskog omotača, različiti su organizmi mogli izaći iz vode i nastaniti kopno te koristiti kisik iz zraka za disanje.

Ozonski omotač štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Nastankom ozonskog omotača, različiti su organizmi mogli izaći iz vode i nastaniti kopno.

Tijelo ptica obavija perje. Donji sloj perja kod ptica naziva se paperje. Paperje ima ulogu zaštite ptica od hladnoće, a letno perje na krilima i repu pomaže pticama u uspješnom letenju.

Kornjače su gmazovi. Gmazovi su prvi pravi kopneni kralježnjaci. Suhu kožu s ljuskama i jaja s čvrstom ljuskom razvili su kao prilagodbe na kopneni način života. Gmazovi nisu ovisni o vodi, ali dio života mogu provesti u njoj.

Gmazovi su prvi pravi kopneni kralježnjaci. Suhu kožu s ljuskama i jaja s čvrstom ljuskom razvili su kao prilagodbe na kopneni način života. Gmazovi nisu ovisni o vodi, ali dio života mogu provesti u njoj. Na primjer, kornjače su gmazovi.

Žabe su vodozemci. Vodozemci nisu u potpunosti prilagođeni životu na kopnu. Za razmnožavanje im je potrebna voda. Vodozemce zato nalazimo na vlažnim staništima.

Prve kopnene biljke povećale su površinu za stvaranje hrane razvojem listova. Listovi su dijelovi biljke koji provode proces fotosinteze, kojim biljke same sebi stvaraju hranu te pritom u atmosferu ispuštaju plin kisik.

Snažna krila i mišići, šuplje i lagane kosti te perje prilagodbe su ptica na letenje. Snažni mišići pokreću krila, letno perje na krilima i repu pomaže u uspješnom letenju, a zbog šupljih kosti ptice su lagane. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka.

Pluća su organ koji omogućuje disanje na kopnu, odnosno izmjenu plinova između organizma i zraka koji ga okružuje. Životinje udišu kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid.

Pčela je kukac koji ima dva para krila. Različiti kukci imaju različite oblike i veličine krila te su se prilagodili raznim staništima i životnim uvjetima.

Tijelo ptica obavija perje. Perje pticama omogućuje letenje i čuva ih od hladnoće. Donji sloj perja naziva se paperje. Paperje ima ulogu zaštite ptica od hladnoće. Letno perje nalazi se na krilima i repu te pomaže pri letenju.

Tijelo ptica obavija perje. Donji sloj perja kod ptica naziva se paperje. Paperje ima ulogu zaštite ptica od hladnoće, a letno perje na krilima i repu pomaže pticama u uspješnom letenju.

Današnji vodozemci nisu u potpunosti prilagođeni životu na kopnu. Za razmnožavanje im je potrebna voda. Vodozemce zato nalazimo na vlažnim staništima.

Kolibrić je ptica koja u jednoj sekundi može zamahnuti krilima i do 80 puta, što joj omogućuje let u mjestu, ustranu i unatrag. Albatros je ptica koja ima najveći raspon krila, čak do 3,60 metara. Šišmiš je jedini sisavac koji leti. Noj je ptica koja ne leti.

Fosil praptice Archaeopteryx dokaz je razvoja ptica od gmazova. Archaeopteryx ima obilježja gmazova i ptica. Gmazovi su bili prve životinje koje su razvile krila u dalekoj prošlosti. Te su vrste gmazova živjele na stablima i skakale po granama hvatajući plijen.

Ptice imaju šuplje i lagane kosti. To im omogućuje letenje jer smanjuje masu tijela te se bolje kreću u zraku. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka. Snažna krila i mišići, šuplje i lagane kosti te perje prilagodbe su ptica na letenje. Snažni mišići pokreću krila, letno perje na krilima i repu pomaže u uspješnom letenju, a zbog šupljih kosti ptice su lagane.

Ozonski omotač štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Nastankom ozonskog omotača, različiti su organizmi mogli izaći iz vode i nastaniti kopno te koristiti kisik iz zraka za disanje.

Gmazovi su bili prve životinje koje su razvile krila u davnoj Zemljinoj prošlosti. Živjeli su na stablima i hvatali plijen skakanjem s grane na granu. Fosil praptice Archaeopteryx dokaz je razvoja ptica od gmazova. Archaeopteryx ima obilježja gmazova i ptica.

Prve ribe koje su počele izlaziti na kopno u prošlosti razvile su jednostavna pluća i mesnate peraje sa snažnim kosturom i mišićima. Mogle su disati na kopnu i osloniti se na peraje tijekom kretanja na kopnu. Udovi današnjih životinja razvili su se iz takvih peraja.

Današnji vodozemci nisu u potpunosti prilagođeni životu na kopnu. Za razmnožavanje im je potrebna voda. Vodozemce zato nalazimo na vlažnim staništima. Na primjer, žabe su vodozemci.

Šišmiši su jedini sisavci koji lete. Razvili su posebnu građu tijela koja im omogućuje letenje. Imaju tanke i lagane kosti te leteću kožicu. Leteća kožica povezuje duge prste prednjih i stražnjih nogu.

Kretanje je jedno od obilježja kopnenih životinja koje se kroz zrak mogu kretati: hodanjem, trčanjem, skakanjem ili gmizanjem, ovisno u kakvim uvjetima žive. Na primjer, zmija gmiže, žaba skače, a pas hoda i trči.

Fosil praptice Archaeopteryx dokaz je razvoja ptica od gmazova. Archaeopteryx ima obilježja gmazova i ptica. Gmazovi su bili prve životinje koje su razvile krila u dalekoj prošlosti. Te su vrste gmazova živjele na stablima i skakale po granama hvatajući plijen.

Albatros je ptica koja ima najveći raspon krila, čak do 3,60 metara. Kolibrić je ptica koja u jednoj sekundi može zamahnuti krilima i do 80 puta, što joj omogućuje let u mjestu, ustranu i unatrag. Pčela je kukac koji ima dva para krila. Šišmiš je jedini sisavac koji leti.

Prve biljke koju su naselile kopno za razmnožavanje su trebale vodu. Biljke su se u potpunosti prilagodile razmnožavanju na kopnu razvojem sjemenki i ploda, što im je omogućilo rasprostranjivanje po cijelom kopnu.

Snažna krila i mišići, šuplje i lagane kosti te perje prilagodbe su ptica na letenje. Snažni mišići pokreću krila, letno perje na krilima i repu pomaže u uspješnom letenju, a zbog šupljih kosti ptice su lagane. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka.

Gmazovi su prvi pravi kopneni kralježnjaci. Suhu kožu s ljuskama i jaja s čvrstom ljuskom razvili su kao prilagodbe na kopneni način života. Gmazovi nisu ovisni o vodi, ali dio života mogu provesti u njoj.

Snažna krila i mišići, šuplje i lagane kosti te perje prilagodbe su ptica na letenje. Snažni mišići pokreću krila, letno perje na krilima i repu pomaže u uspješnom letenju, a zbog šupljih kosti ptice su lagane. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka.

Fosil praptice Archaeopteryx dokaz je razvoja ptica od gmazova. Archaeopteryx ima obilježja gmazova i ptica. Gmazovi su bili prve životinje koje su razvile krila u dalekoj prošlosti. Te su vrste gmazova živjele na stablima i skakale po granama hvatajući plijen.

Šišmiši su jedini sisavci koji lete. Razvili su posebnu građu tijela koja im omogućuje letenje. Imaju tanke i lagane kosti te leteću kožicu. Leteća kožica povezuje duge prste prednjih i stražnjih nogu.

Fosil praptice Archaeopteryx dokaz je razvoja ptica od gmazova. Archaeopteryx ima obilježja gmazova i ptica. Gmazovi su bili prve životinje koje su razvile krila u dalekoj prošlosti. Te su vrste gmazova živjele na stablima i skakale po granama hvatajući plijen.

Nakon što su biljke iz vode prešle na kopno, morale su razviti organe koji će ih na zraku, koji je manje gustoće od vode, držati uspravnima. Kao oslonac razvile su korijen, a za rast u visinu čvrstu stabljiku.