Riba se spušta kada se plivaći mjehur prazni, a podiže kada se plivaći mjehur puni plinom. Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi. Ribe koje nemaju plivaći mjehur moraju stalno plivati kako ne bi potonule na dno.

Plivaće su kožice prilagodba životu u vodi. Žabe su vodozemci, koji dio života provode u vodi. Plivaće kožice između prstiju nogu im olakšavaju kretanje u vodi jer povećaju površinu noge i time žabe lakše \"odguruju\" vodu.

Riba se podiže kada se plivaći mjehur puni plinom, a spušta kada se plivaći mjehur prazni. Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi. Ribe koje nemaju plivaći mjehur moraju stalno plivati kako ne bi potonule na dno.

Razina mora se za vrijeme plime podiže. Oseka je spuštanje razine mora. Plima i oseka morske su mjene koje se periodički izmjenjuju tijekom dana i uzrokuju gibanje mora. Osim morskih mjena, gibanje u moru uzrokuju valovi i morske struje.

Najvažniju ulogu u kretanju lignje ima istiskivanje vode iz tijela, koje nazivamo mlazni pogon. Osim mlaznog pogona, kretanju služe i peraje na tijelu lignje.

Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Životinje koje žive u vodi razvile su prilagodbe kako bi lakše savladale otpor vode. Na primjer, to mogu biti vretenast oblik tijela, skliska površina tijela, peraje.

Ježinci su morski organizmi koji ne plivaju, nego žive na morskom dnu po kojem se kreću. Ježinci pripadaju beskralježnjacima. Uz njih, po morskom dnu kreću se i rakovi, puževi, zvjezdače te zmijače.

Razina mora se za vrijeme oseke spušta. Plima je podizanje razine mora. Plima i oseka morske su mjene koje se periodički izmjenjuju tijekom dana i uzrokuju gibanje mora. Osim morskih mjena, gibanje u moru uzrokuju valovi i morske struje.

Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi. Građa škrga riba je listićava.

Ježinci su životinjski organizmi koji se kreću po morskom dnu. Uz njih, po morskom dnu kreću se i rakovi, puževi, zvjezdače te zmijače. Spužve i koralji NE kreću se u vodi. Pričvršćeni su za podlogu i nazivaju se sjedilačkim životinjama.

Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Životinje koje žive u vodi razvile su prilagodbe kako bi lakše savladale otpor vode. Na primjer, to mogu biti vretenast oblik tijela, skliska površina tijela, peraje.

Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi. Riba se podiže kada se plivaći mjehur puni plinom, a spušta kada se plivaći mjehur prazni. Ribe koje nemaju plivaći mjehur moraju stalno plivati kako ne bi potonule na dno.

Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi. Građa škrga riba je listićava.

Spužve se ne kreću u vodi. Pričvršćene su za podlogu i nazivaju se sjedilačkim životinjama. Uz spužve, sjedilački organizmi u vodi su i moruzgve te alge pričvršćene za dno. Zmijače i ježinci žive na morskom dnu i pokreću se.

Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi. Građa škrga riba je listićava.

Ribe su svojom građom prilagođene na kretanje u vodi. Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz vodu je kretanje teže nego kroz zrak. Vretenast oblik najčešći je oblik tijela životinja koje žive u vodi. Takvim se oblikom tijela smanjuje otpor vode pri kretanju.

Plivaće su kožice prilagodba životu u vodi. Žabe su vodozemci, koji dio života provode u vodi. Plivaće kožice između prstiju nogu im olakšavaju kretanje u vodi jer povećaju površinu noge i time žabe lakše \"odguruju\" vodu.

Spužve su životinje. Spužve se ne kreću u vodi. Pričvršćene su za podlogu i nazivaju se sjedilačkim životinjama. Uz spužve, sjedilački organizmi u vodi su i moruzgve te alge pričvršćene za dno.

Najviše otopljenog kisika ima u hladnoj vodi. Kisik je važan za disanje živih bića koja žive u vodi. Što je temperatura vode manja, to je u njoj otopljeno više kisika. Osim temperature vode, većoj otopljenoj količini kisika iz zraka doprinosi i strujanje vode. Na primjer, na slapovima je voda obogaćena kisikom jer voda lakše dolazi u dodir sa zrakom, koji se zatim u vodi otapa.

Energija vode ubraja se u obnovljive izvore energije. Obnovljivi su izvori energije oni izvori koji se mogu djelomično ili u potpunosti obnoviti. Hidroelektrane su postrojenja u kojima se iskorištava energija vode i pretvara u električnu energiju.

Planktonski organizmi kreću se pomoću strujanja vode. Voda ih prenosi s jednog mjesta na drugo. Strujanje vode olakšava im pristup tvarima nužnim za život. To su sitni organizmi, primjerice neki račići i ličinke.

Kisik je plin otopljen u vodi i važan je za disanje živih bića koja žive u vodi. Što je temperatura vode manja, to je u njoj otopljeno više kisika. Osim temperature vode, većoj otopljenoj količini kisika iz zraka doprinosi i strujanje vode. Na primjer, na slapovima je voda obogaćena kisikom jer voda lakše dolazi u dodir sa zrakom, koji se zatim u vodi otapa.

Morski pas diše škrgama. Pomoću škrga dobiva kisik iz vode, a ispušta plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su neke životinje razvile za život u vodi. Dupin i plavetni kit su sisavci i dišu plućima, stoga povremeno moraju izranjati na površinu vode.

Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz vodu je kretanje teže nego kroz zrak. Vretenast oblik najčešći je oblik tijela životinja koje žive u vodi. Takvim se oblikom tijela smanjuje otpor vode pri kretanju.

Plinovi se bolje otapaju u vodi što je temperatura vode niža. Na primjer, u hladnim vodama žive organizmi koji trebaju više kisika za život. Osim temperature vode, većoj otopljenoj količini kisika iz zraka doprinosi i strujanje vode. Na primjer, na slapovima je voda obogaćena kisikom jer voda lakše dolazi u dodir sa zrakom, koji se zatim u vodi otapa.