Najplodnije tlo je crnica. Crnica sadržava najviše humusa, koji je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu i otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka.

Većina biljaka ne ponosi kiselo tlo, no ono pogoduje rastu borovnice, božikovine, hrasta crnike i bijele topole. Na primjer, razgradnjom otpalih iglica bora, smreke i jele u tlo se otpuštaju kiseline.

Boja tla određena je sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale. Na primjer, crvenica je crveno tlo, glina je žućkasto tlo, lapor je sivo tlo, a tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje (crnica).

Razlagači su organizmi koji razgrađuju otpalo lišće i uginule organizme u tlu. Na primjer, razlagači su neki kukci, gujavice, bakterije i gljivice.

Rahli površinski dio kopna naziva se tlo. Matična stijena, odnosno tvrdi i stjenoviti dio Zemljine kore, nalazi se ispod tla. Tlo nastaje postupnim usitnjavanjem matične stijene tijekom dugog vremenskog razdoblja. U nastanku tla važnu ulogu ima i djelovanje živih bića (na primjer, kukci, bakterije, gljivice).

Dušik iz zraka, koji je u plinovitom obliku, nije dostupan biljkama. Dušik u biljku ulazi iz tla. No, na primjer, u tlu postoje neke vrste bakterija koje žive na korijenju mahunarki. Te bakterije mogu vezati dušik iz zraka te ga pretvoriti u oblik topljiv u vodi i zatim takav oblik dušika postaje dostupan biljkama iz tla.

Matična stijena, odnosno tvrdi i stjenoviti dio Zemljine kore, nalazi se ispod tla. Tlo nastaje postupnim usitnjavanjem matične stijene tijekom dugog vremenskog razdoblja.

Razgradnjom otpalih iglica bora, smreke i jele u tlo se otpuštaju kiseline. Većina biljaka ne ponosi kiselo tlo, no ono pogoduje rastu borovnice, božikovine, hrasta crnike i bijele topole.

Lapor je tlo sive boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.

Tlo grade čestice različitih veličina. Najmanje su čestice gline (manje od 0,002 mm), zatim čestice praha (0,05-0,002 mm) pa čestice pijeska (2,00-0,05 mm). Najveće čestice koje grade tlo su kamenje i šljunak (čestice veće od 2,00 mm).

Među česticama tla postoje prostori koje može ispuniti voda. Količina vode u tlu iskazuje se kao vlažnost tla. Na primjer, nakon kiše je vlažnost tla velika. Tada voda zauzima prostore među česticama u kojima je bio zrak.

Svojstvo propuštanja vode kroz tlo naziva se propusnost. Pjeskovita su tla dobro propusna, a glinasta i ilovasta slabo propusna. Dakle, pjeskovito je tlo bolje propusno od glinovitog tla.

U dubljim slojevima tla temperatura je stabilnija nego u površinskim slojevima. Temperatura tla ovisi o uvjetima u okolišu. Česte promjene temperature zraka utječu na temperaturu površinskih slojeva tla, a temperature dubljih slojeva tla nisu tako promjenjive kao u površinskim slojevima.

Gnojivom se tlo obogaćuje mineralnim tvarima. Time se povećava plodnost tla. Gnojivo može biti prirodno (stajski gnoj) i umjetno. Dugotrajnim korištenjem umjetnih gnojiva tlo se postepeno osiromašuje i plodnost tla se smanjuje. Umjetna gnojiva štetno djeluju na razlagače u tlu, koji postupno nestaju.

Crnica je tlo crne boje, ima najviše humusa na površini i najplodnije je tlo. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.

Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale. Tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje. Crnica sadržava najviše humusa, koji je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu i otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka.

Glina je tlo žućkaste boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.

Tlo ubrajamo u smjese tvari jer sadrži različite tvari. Sastoji se od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio najvećim dijelom čine sitne čestice nastale drobljenjem stijena, tekući dio voda, a plinoviti dio zrak. Udio vode i zraka u tlu može se mijenjati ovisno o uvjetima u okolišu.

Tlo grade čestice različitih veličina. Najmanje su čestice gline (manje od 0,002 mm), zatim čestice praha (0,05-0,002 mm) pa čestice pijeska (2,00-0,05 mm). Najveće čestice koje grade tlo su kamenje i šljunak (čestice veće od 2,00 mm).

Tlo ubrajamo u smjese tvari jer sadrži različite tvari. Sastoji se od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio najvećim dijelom čine sitne čestice nastale drobljenjem stijena, tekući dio voda, a plinoviti dio zrak. Udio vode i zraka u tlu može se mijenjati ovisno o uvjetima u okolišu.

Razgradnjom uginulih organizama u tlu nastaju humus i mineralne tvari. Humus je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu i otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka. Crnica je tlo koje sadržava najviše humusa.

U površinskim se slojevima tla temperature više mijenjaju nego u dubljim slojevima tla. Temperatura tla ovisi o uvjetima u okolišu. Česte promjene temperature zraka utječu na temperaturu površine tla.

Najplodnije tlo je crnica. Sadržava najviše humusa koji je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu i otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka.

Mineralne tvari dospijevaju u tlo razgradnjom uginulih organizama i otapanjem stijena. Na primjer, magnezij, kalcij i željezo nužni su za rast i razvoj biljaka, koje ih iz tla mogu dobiti ako su otopljeni u vodi.

Crvenica je tlo crvene boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.