Istražujemo sastav i svojstva tla

Tlo ubrajamo u smjese tvari jer sadrži različite tvari. Sastoji se od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio najvećim dijelom čine sitne čestice nastale drobljenjem stijena, tekući dio voda, a plinoviti dio zrak. Udio vode i zraka u tlu može se mijenjati ovisno o uvjetima u okolišu.

Razgradnjom otpalih iglica bora, smreke i jele u tlo se otpuštaju kiseline. Većina biljaka ne ponosi kiselo tlo, no ono pogoduje rastu borovnice, božikovine, hrasta crnike i bijele topole.

U površinskim se slojevima tla temperature više mijenjaju nego u dubljim slojevima tla. Temperatura tla ovisi o uvjetima u okolišu. Česte promjene temperature zraka utječu na temperaturu površine tla.

Dušik iz zraka, koji je u plinovitom obliku, nije dostupan biljkama. Dušik u biljku ulazi iz tla. No, na primjer, u tlu postoje neke vrste bakterija koje žive na korijenju mahunarki. Te bakterije mogu vezati dušik iz zraka te ga pretvoriti u oblik topljiv u vodi i zatim takav oblik dušika postaje dostupan biljkama iz tla.

Svojstvo propuštanja vode kroz tlo naziva se propusnost. Pjeskovita su tla dobro propusna, a glinasta i ilovasta slabo propusna. Dakle, pjeskovito je tlo bolje propusno od glinovitog tla.

Glina je tlo žućkaste boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.

Humus je rahla tvar tamnosmeđe do crne boje, koja nastaje razgradnjom uginulih organizama u tlu. Nalazi se u površinskom sloju tla, zaslužan je za plodnost tla jer zadržava vodu te otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka. Crnica je tlo koje sadržava najviše humusa.

Rahli površinski dio kopna naziva se tlo. Matična stijena, odnosno tvrdi i stjenoviti dio Zemljine kore, nalazi se ispod tla. Tlo nastaje postupnim usitnjavanjem matične stijene tijekom dugog vremenskog razdoblja. U nastanku tla važnu ulogu ima i djelovanje živih bića (na primjer, kukci, bakterije, gljivice).

Među česticama tla postoje prostori koje može ispuniti voda. Količina vode u tlu iskazuje se kao vlažnost tla. Na primjer, nakon kiše je vlažnost tla velika. Tada voda zauzima prostore među česticama u kojima je bio zrak.

Gnojivom se tlo obogaćuje mineralnim tvarima. Time se povećava plodnost tla. Gnojivo može biti prirodno (stajski gnoj) i umjetno. Dugotrajnim korištenjem umjetnih gnojiva tlo se postepeno osiromašuje i plodnost tla se smanjuje. Umjetna gnojiva štetno djeluju na razlagače u tlu, koji postupno nestaju.

Gnojivom se tlo obogaćuje mineralnim tvarima. Time se povećava plodnost tla. Gnojivo može biti prirodno (stajski gnoj) i umjetno. Dugotrajnim korištenjem umjetnih gnojiva tlo se postepeno osiromašuje i plodnost tla se smanjuje. Umjetna gnojiva štetno djeluju na razlagače u tlu, koji postupno nestaju.

Najplodnije tlo je crnica. Sadržava najviše humusa koji je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu i otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka.

Razgradnjom uginulih organizama u tlu nastaju humus i mineralne tvari. Humus je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu i otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka. Crnica je tlo koje sadržava najviše humusa.

U dubljim slojevima tla temperatura je stabilnija nego u površinskim slojevima. Temperatura tla ovisi o uvjetima u okolišu. Česte promjene temperature zraka utječu na temperaturu površinskih slojeva tla, a temperature dubljih slojeva tla nisu tako promjenjive kao u površinskim slojevima.

Svojstvo propuštanja vode kroz tlo naziva se propusnost. Pjeskovita su tla dobro propusna, a glinasta i ilovasta slabo propusna. Dakle, pjeskovito je tlo bolje propusno od glinovitog tla.

Razlagači su organizmi koji razgrađuju otpalo lišće i uginule organizme u tlu. Na primjer, razlagači su neki kukci, gujavice, bakterije i gljivice.

Boja tla određena je sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale. Na primjer, crvenica je crveno tlo, glina je žućkasto tlo, lapor je sivo tlo, a tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje (crnica).

Glina je tlo žućkaste boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.

Rahli površinski dio kopna naziva se tlo. Tlo nastaje postupnim usitnjavanjem matične stijene tijekom dugog vremenskog razdoblja. U nastanku tla važnu ulogu ima i djelovanje živih bića (na primjer, kukci, bakterije, gljivice). Tlo se sastoji od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio najvećim dijelom čine sitne čestice nastale drobljenjem stijena, tekući dio voda, a plinoviti dio zrak.

Crvenica je tlo crvene boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.

Najplodnije tlo je crnica. Crnica sadržava najviše humusa, koji je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu i otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka.

Među česticama tla postoje prostori koje može ispuniti voda. Količina vode u tlu iskazuje se kao vlažnost tla. Na primjer, nakon kiše je vlažnost tla velika. Tada voda zauzima prostore među česticama u kojima je bio zrak.

Lapor je tlo sive boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.

Matična stijena, odnosno tvrdi i stjenoviti dio Zemljine kore, nalazi se ispod tla. Tlo nastaje postupnim usitnjavanjem matične stijene tijekom dugog vremenskog razdoblja.

Crnica je tlo crne boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale. Crnica je najplodnije tlo. Sadržava najviše humusa koji je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu i otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka.

Tlo ubrajamo u smjese tvari jer sadrži različite tvari. Sastoji se od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio najvećim dijelom čine sitne čestice nastale drobljenjem stijena, tekući dio voda, a plinoviti dio zrak. Udio vode i zraka u tlu može se mijenjati ovisno o uvjetima u okolišu.

Tlo grade čestice različitih veličina. Najmanje su čestice gline (manje od 0,002 mm), zatim čestice praha (0,05-0,002 mm) pa čestice pijeska (2,00-0,05 mm). Najveće čestice koje grade tlo su kamenje i šljunak (čestice veće od 2,00 mm).

Mineralne tvari dospijevaju u tlo razgradnjom uginulih organizama i otapanjem stijena. Na primjer, magnezij, kalcij i željezo nužni su za rast i razvoj biljaka, koje ih iz tla mogu dobiti ako su otopljeni u vodi.

Većina biljaka ne ponosi kiselo tlo, no ono pogoduje rastu borovnice, božikovine, hrasta crnike i bijele topole. Na primjer, razgradnjom otpalih iglica bora, smreke i jele u tlo se otpuštaju kiseline.

Crnica je tlo crne boje, ima najviše humusa na površini i najplodnije je tlo. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.

Mineralne tvari dospijevaju u tlo razgradnjom uginulih organizama i otapanjem stijena. Na primjer, magnezij, kalcij i željezo nužni su za rast i razvoj biljaka, koje ih iz tla mogu dobiti ako su otopljeni u vodi.

Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale. Tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje. Crnica sadržava najviše humusa, koji je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu i otopljene mineralne tvari nužne za rast i razvoj biljaka.

Razlagači su organizmi koji razgrađuju otpalo lišće i uginule organizme u tlu. Na primjer, razlagači su neki kukci, gujavice, bakterije i gljivice.

Boja tla određena je sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale. Na primjer, crvenica je crveno tlo, glina je žućkasto tlo, lapor je sivo tlo, a tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje (crnica).

Crvenica je tlo crvene boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.

Matična stijena, odnosno tvrdi i stjenoviti dio Zemljine kore, nalazi se ispod tla. Tlo nastaje postupnim usitnjavanjem matične stijene tijekom dugog vremenskog razdoblja.

Lapor je tlo sive boje. Boje tla se razlikuju, a određene su sastavom tla, odnosno sastavom stijena iz kojih su čestice tla nastale.