Sva slatka voda na Zemlji može se podijeliti u tri velike kategorije: površinsku vodu koja se nalazi na površini Zemlje u tekućem stanju, podzemnu vodu koja je ispod površine Zemlje i led koji je zamrznuta slatka voda.

Morska salata je bioindikator onečišćenih staništa. Može se naći u onečišćenom moru. Također, morska salata često zauzima životni prostor drugim algama i životinjama

Hlapljenje je proces u kojem voda prelazi iz tekućine u vodenu paru. Voda može hlapiti iz vodenih površina (jezera, rijeke, mora), ali i iz vlažnog tla. Vodena para nastala hlapljenjem je čista voda koja ne sadrži otopljene tvari i ona se uglavnom diže u visoke slojeve atmosfere, u oblake. Tamo se hladi i prelazi u tekuće stanje.

Jedno od najugroženijih područja su obale. Obale su u visokom riziku od zagađenja jer se na obalnim područjima u more izlijevaju nepročišćene otpadne vode, a to zagađenje se lako širi vodom i onečišćuje velike površine.

Kondenzacija je proces u kojem voda prelazi iz vodene pare u tekućinu. Taj proces se odvija u oblacima i njime nastaju padaline. Kada voda ishlapi i digne se u visoke slojeve atmosfere, u oblake, ona se tamo hladi i prelazi u tekuće stanje, već spomenutim procesom - kondenzacijom. Kad oblaci otežaju, ta se voda ponovno u obliku padalina (kiša, tuča ili snijeg) vraća na Zemlju. Najviše vode hlapi iz oceana, a isto tako na njih pada i najviše oborina. Dio vode koja oborinama dolazi na kopno hlapi, dio otječe površinom kopna, a dio prodire kroz tlo stvarajući podzemne vode.

Bioindikatori su organizmi koji svojom prisutnošću ukazuju na stupanj zagađenja okoliša. Neki organizmi su bioindikatori zagađenog okoliša (žive samo na zagađenim staništima), a neki čistog okoliša (žive samo na čistim staništima).

Izlijevanje nafte jedan od je od najopasnijih oblika zagađenja za sve organizme koji žive u vodi. Kada se nafta izlije u vodu, dugo se zadržava na njezinoj površini i truje sve biljke i životinje koje žive u vodi, ali i oko nje.

Potočna pastrva je bioindikator čistih staništa. Potočne pastrve se mogu naći samo u čistim, nezagađenim potocima. Riječni rak je također bioindikator čiste slatke vode, dok je bioindikator u Jadranskome moru vrsta alga jadranski bračić.

Najviše vode hlapi iz oceana (tako da voda prelazi iz tekućine u vodenu paru), a isto tako na njih pada i najviše oborina i to procesom kondenzacije kada voda prelazi iz vodene pare u tekućinu.

Slatka voda koja se nalazi na Zemlji može se podijeliti na dvije velike kategorije: tekućice (voda koja teče, npr. rijeke) i stajaćice (voda koja ne teče, npr. močvare i jezera). Tekućice su vode koje teku od izvora prema ušću. Njima pripadaju potoci i rijeke. Stajaćicama pripadaju i bare, ribnjaci, lokve.

Zakonom o zaštiti voda se uređuju različiti oblici zaštita voda u Republici Hrvatskoj. Zakon o zaštiti voda strogo propisuje da je zabranjeno onečišćavati prirodne vode otpadnim vodama ili drugim otpadom. Očuvanje voda je važno jer nam je voda svima potrebna za piće, a na Zemlji je sve manje pitke vode.

Puči su otvori na listovima kroz koje izlazi višak vode. Najčešće se nalaze s donje strane lista, a ako biljci nedostaje vode, mogu se zatvoriti tako da voda ne može izlaziti iz biljke.

Većina vode na Zemlji je slana voda koja se nalazi u morima i oceanima. Samo manji dio vode je slatka voda. Odnosno, od ukupne količine vode na Zemlji 97% otpada na slanu vodu mora i oceana, dok 3% čine slatke vode.

Transpiracija je pojava isparavanja vode kroz puči na listovima. Do transpiracije dolazi kada biljka ima dovoljno vode, pa višak izlazi transpiracijom. Što je transpiracijska površina veća, a zasićenost atmosfere vodenom parom manja, to je veća i potencijalna transpiracija. No stvarna transpiracija ovisi i o drugim čimbenicima, npr. o mogućnosti biljke da izgubljenu vodu nadoknadi apsorpcijom iz tla, o građi listova, stanju puči, koje mogu biti više ili manje otvorene ili zatvorene, i dr.

Većina Zemljine površine pokrivena je vodom. Voda je važna za sva živa bića. Smatra se da su se prva živa bića pojavila u vodi, a danas je voda sastavni dio svih živih bića. Oko 71% Zemljine površine prekriveno je vodom, a ostatak čini kopno.

Postoje organizmi koji su jako osjetljivi na onečišćenja. Takve organizme nazivamo bioindikatorima čistih voda. U Jadranskome moru takva je vrsta alga jadranski bračić, a bioindikatori čiste slatke vode su potočna pastrva i riječni rak. Ako je u moru prisutna morska salata, ona predstavlja bioindikator onečišćenog mora.

Kapilarnost je kretanje vode prema gore u uskim cjevčicama. Ta pojava omogućuje vodi da stigne od korijena biljke do njezinih listova.