U umjerenom području temperatura se mijenja tijekom godine i nije uvijek ista. Razlikujemo hladne, tople i umjerene periode koji se ponavljaju svake godine, a nazivamo ih godišnja doba. Hrvatska se nalazi u umjerenom području.

Globalno zatopljenje je povišenje prosječne godišnje temperature. Naziva se globalnim jer se javlja na cijeloj Zemlji, a ne samo na nekom manjem području. Ima štetne posljedice za sve organizme koji nisu prilagođeni na povišenje temperature.

Temperatura zraka lako se mijenja i na nju utječu mnogi čimbenici. Neki od čimbenika koji utječu na temperaturu zraka su Sunčevo zračenje, doba dana i godišnje doba. Razmisli u koje doba dana i u kojem godišnjem dobu je temperatura najviša, a u kojima najniža.

Tlak zraka je visok kada je vrijeme vedro. Kada je vrijeme oblačno i ima puno vlage u zraku, tlak zraka je nizak.

Polarna područja nalaze se na krajnjem sjeveru i jugu Zemlje. U tim područjima šest je mjeseci svjetlost cijelo vrijeme (polarni dan), a šest je mjeseci mrak cijelo vrijeme (polarna noć). Ta pojava jedinstvena je za polarna područja.

Tlak zraka je nizak kada je vrijeme oblačno i ima puno vlage u zraku. Kada je vrijeme vedro, tlak zraka je visok.

U zraku mora biti 100 % vodene pare da bi došlo do rošenja. 100 % vodene pare u zraku znači da je u zraku maksimalna količina vodene pare koju zrak može zadržati, pa će se višak odvajati iz zraka u obliku kapljica.

Kada su temperature zraka niske vlažnost zraka je niža jer hladni zrak može primiti manje vlage od toplog zraka.

Tlak zraka nam govori kojom težinom zrak pritišće tijelom ispod sebe. Tlak zraka može se mijenjati ovisno o različitim čimbenicima, kao što je nadmorska visina.

Kondenzacija ili rošenje je pojava kapljica vode na staklu ili travi. Do nje dolazi kada je u zraku previše vlage i dio vlage se odvaja iz zraka u tekućem obliku. Često se javlja kad dolazi do hlađenja zraka, jer topli zrak može primiti više vlage, pa pri hlađenju dio vlage iz zraka postaju kapljice na različitim površinama.

Biljke proizvode hranu procesom fotosinteze uz pomoć energije koju dobivaju od svjetlosti. Ako nema svjetlosti, biljke ne mogu preživjeti. Znaš li još neke organizme koji se prehranjuju fotosintezom?

Disanjem se pri izdisanju u zrak ispušta i vlaga, zajedno s ugljikovim(IV) oksidom. To je samo jedan od izvora vlage u zraku. Razmisli koji bi mogli biti ostali izvori vlage u zraku.

Mjerna jedinica za tlak je atmosfera. Tlak zraka uz površinu mora obično je 1 atmosfera. Možeš li pretpostaviti po čemu je ova mjerna jedinica dobila ime?

Na vrhovima planina je manja gustoća zraka jer ima manje zraka iznad njega koji bi se stiskao i povećavao gustoću. Zbog toga se brže umaramo na velikim visinama nego u nizini.

Kada se koristi grijanje vlažnost zraka može se smanjiti. Zrak sa smanjenom vlažnosti naziva suhi zrak. Ponekad ljudi stavljaju posude s vodom na uređaje za grijanje kako bi povećali vlažnost zraka.

Godišnja doba su izmjene hladnih, toplih i umjerenih perioda. Ponavljaju se svake godine u isto vrijeme. Osim razlika u temperaturi, godišnja doba možemo prepoznati i po promjenama živih organizama. Razmisli koje je najtoplije, a koje najhladnije godišnje doba?

Ulična rasvjeta otežava orijentaciju vrstama koje se orijentiraju pomoću Sunca, Mjeseca i zvijezda. Živim bićima je teže prepoznati svjetlost Sunca, Mjeseca i zvijezda ako osim tih nebeskih tijela postoji i svjetlost iz ulične rasvjete. Takvo ometanje živih bića umjetnom rasvjetom naziva se svjetlosno onečišćenje.

Tropski pojas nalazi se u središtu Zemlje, uz ekvator. U tom području temperature su visoke cijele godine, a česte su i padaline, tako da je visoka i vlažnost zraka. Takvi uvjeti pogodni su za brojna živa bića, pa je u tropskom pojasu najveća raznolikost živih organizama.

Gustoća zraka je promjenjiva, što znači da zrak nema uvijek istu gustoću. Zrak je moguće stlačiti tako da mu se poveća gustoća i da ga više stane u jednaki prostor. Osim zraka, mogu se stlačiti i drugi plinovi.

Linjanje je proces zamjene guste dlake rjeđom kod sisavaca. Javlja se u proljeće jer tada zrak postaje topliji i sisavcima nije potrebna gusta dlaka da ih grije. Kod ptica se javlja sličan proces, samo što ptice mijenjaju perje. Taj proces zove se mitarenje.

Na vrhovima planina tlak zraka je nizak jer je zrak rjeđi i slabije pritišće tijela ispod sebe. Osim što je tlak zraka niži, na vrhovima planina zrak ima i manju gustoću.

Većina organizama aktivna je danju jer im je svjetlost potrebna za gledanje i orijentaciju. No, neke životinje ipak su aktivne noću i imaju posebne prilagodbe za snalaženje u mraku (sove, šišmiši).

Šišmiši imaju posebnu sposobnost eholokacije koja im omogućuje da se snalaze u prostoru čak i ako ga ne vide. Ta prilagodba omogućava šišmišima da budu aktivni noću.

Zrak može primiti najviše vlage u ljeto, kada su temperature najviše. Zrak pri višim temperaturama može primiti više vlage.

Mitarenje je proces zamjene gustog perja rjeđim kod ptica. Javlja se u proljeće jer tada zrak postaje topliji i pticama nije potrebno gusto perje da ih grije. Kod sisavaca se javlja sličan proces, samo što sisavci mijenjaju dlaku. Taj proces zove se linjanje.

Polarno područje ima najmanje biljnih i životinjskih vrsta jer su njemu najteži uvjeti za život. Osim hladnog vremena, u polarnom području javljaju se polarni dan i polarna noć. Polarni dan traje 6 mjeseci pri čemu je stalno dan, dok polarna noć traje idućih 6 mjeseci pri čemu je stalno noć. Živim bićima jako je teško prilagoditi se na takve uvjete, zbog čega ih malo živi na Sjevernom i Južnom polu.

Zimski san je faza mirovanja u koju neki organizmi ulaze tijekom zime. Na taj način čuvaju energiju i štite se od hladnoće. Jedan od organizama koji zimu provode u zimskom snu je medvjed.