U dubljim slojevima tla temperatura se rijetko mijenja, pa možemo reći da je ona stabilna. To olakšava život brojnim organizmima koji se ne moraju prilagođavati i na visoke i na niske temperature.

Kapilarnost je pojava koja omogućuje zadržavanje vode među česticama tla. To je ista pojava koja omogućuje uspinjanje vode kroz provodne žile biljke.

Na pročišćavanje vode tijekom prolaska kroz tlo najviše utječe sastav tla i biljke koje rastu na tlu. Veličina čestica tla (koja ovisi o sastavu tla) određuje koliko sitne čestice mogu proći kroz tlo zajedno s vodom, a biljke utječu na pročišćavanje vode u tlu svojim korijenjem.

Neke biljke bolje rastu kada je više vlage u tlu, a neke kada je vlage manje. Mak i djetelina dobro uspijevaju čak i na suhom tlu, kada nema puno kiše. Upravo zbog te sposobnosti može ih se vidjeti na livadama čak i tijekom ljetnih suša.

Tlo u kojem čestice nisu gusto zbijene i ima prostora između njih naziva se rahlo tlo. Većina tla su barem donekle rahla i postoji prostor između čestica.

Kompost nastaje razgradnjom ostataka iz kuhinje (npr. ljuske od krumpira). Bogat je hranjivim tvarima, pa se često koristi kao dodatak zemlji u kojoj rastu biljke.

Žuta i crvena tla sadrže mnogo željeza i spojeva sa željezom. Brojni spojevi željeza su crvenkasti (jedan od crvenkastih spojeva željeza je i hrđa).

Boja cvata hortenzije ovisi o kiselosti tla. Ako je tlo kiselo, cvat će biti ružičaste boje.

Između čestica tla mogu se nalaziti voda i zrak. Voda je potrebna biljkama, a zrak je potreban životinjama koje žive pod zemljom.

Bijela tla sadrže mnogo soli i spojeva aluminija. Razmisli koje boje je kuhinjska sol i ima li smisla da su tla s puno soli svijetle, bijele boje!

Dok voda prolazi kroz čestice tla, ona se čisti. Brojne čestice iz vode prihvaćaju se na čestice tla i na taj način se voda prirodno pročišćava. Razmisli o važnosti ovog procesa za očuvanje zaliha pitke vode!

Voda se u tlu u najvećoj mjeri nalazi između čestica tla i u podzemnim vodama. Podzemne vode su nakupine vode koje se nalaze pod zemljom.

Neke biljke bolje rastu kada je više vlage u tlu, a neke kada je vlage manje. Mahovina i maslačak bolje uspijevaju na vlažnijem tlu, uz češće padaline ili blizu vodenih površina (npr. rijeka ili jezera). Razmisli je li ljeto idealni dio godine za promatranje mahovina i maslačaka?

Tlo se vrlo sporo zagrijava i vrlo sporo hladi. Zbog toga organizmi koji žive u tlu imaju stalne uvjete za život.

Boja cvata hortenzije ovisi o kiselosti tla. Ako je tlo neutralno, cvat će biti ljubičast.

Većina biljaka najbolje uspijeva na neutralnom tlu. Ako je tlo jako kiselo ili jako lužnato, većina biljaka neće moći rasti na njemu. No, postoje neke biljke koje mogu opstati čak i u takvim uvjetima.

Crna, smeđa i siva tla u sebi imaju puno humusa. Takva tla su obično vrlo plodna.

U Slavoniji se često javljaju crna, smeđa i siva tla. Takva tla su bogata humusom, zbog čega su vrlo plodna. Upravo zbog toga je u Slavoniji vrlo važna poljoprivreda.

Sastav tla određuje koje će boje biti tlo. Sastav tla je popis i količina svih tvari od koje je određeno tlo izgrađeno. Tla s različitim sastavima su različite boje.

Boja cvata hortenzije ovisi o kiselosti tla. Ako je tlo lužnato, cvat će plavo-bijele boje.