Okoliš se sastoji od prirode i svega što je stvorio čovjek. Priroda obuhvaća sve što čovjek nije stvorio (potoci, livade, planine), a rezultat čovjekova stvaranja su, na primjer, zgrade, kuće, mostove, ceste.

Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Neživa su priroda voda, tlo, stijene, Mjesec, zvijezde, Sunce.

Sva živa bića rastu, razvijaju se, prilagođavaju uvjetima na staništu, kreću se, razmnožavaju, stare i ugibaju. Na primjer, čovjek, galeb i maslačak dijele ova obilježja.

Mikroskop je pomagalo pomoću kojeg pobliže možemo promatrati građu biljke. Mikroskopom možemo vidjeti osnovnu građevnu jedinicu biljaka - biljnu stanicu.

Živa bića i neživa priroda građene su od istih tvari. U živim bićima i neživoj prirodi tvari se mogu nalaziti u različitim količinama i sastavima, no cijela priroda je građena od istih tvari.

Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se i analiziraju podaci te se iz njih izvodi zaključak.

Geoznanost je prirodna znanost. Sve prirodne znanosti koje proučavaju Zemlju ubrajaju se u geoznanost. Geoznanost povezuje otkrića iz područja biologije, kemije, fizike i geografije.

Željezo i bakar su prirodne tvari. Prirodne tvari nastale su u prirodi, a ljudi ih mogu uzimati i koristiti za svoje potrebe, ali ih ne stvaraju sami. Osim željeza i bakra, prirodne tvari su i zlato, kalcij, srebro.

Znanstvenici koriste razna pomagala i svoja osjetila pri proučavanju prirode. Na primjer, vanjsku građu biljke možemo uočiti golim okom, a unutarnju građu pomoću mikroskopa.

Živa i neživa priroda su povezane. Svim živim bićima je potrebna neživa priroda kako bi preživjela. Na primjer, čovjek je živo biće, a tlo, voda i zrak su neživa priroda. Čovjek ne bi mogao preživjeti bez tla na kojem uzgaja hranu, vode koju pije i zraka koji udiše.

Fizika je znanost koja proučava svjetlost, zvuk, kretanje tijela i druge prirodne pojave. Kemija je znanost koja proučava tvari koje grade prirodu. Biologija je znanost koja proučava živa bića.

Sunce je glavni izvor svjetlosne energije i topline na Zemlji. Bez Sunca život na Zemlji ne bi bio moguć.

Biologija je znanost koja proučava živa bića. Kemija je znanost koja proučava tvari koje grade prirodu. Fizika je znanost koja proučava svjetlost, zvuk, kretanje tijela i druge prirodne pojave.

Osnovna građevna jedinica svih živih bića je stanica. Sva su živa bića građena od stanica.

Tvari dijelimo na prirode i umjetne. Prirodne tvari nastale su u prirodi, odakle ih ljudi mogu uzimati i koristiti (npr. zlato, željezo). Umjetne tvari je stvorio čovjek od prirodnih tvari, ali ih ne možemo naći u prirodi (npr. čelik, plastika).

Tijela su građena od tvari. Na primjer, stol je tijelo izgrađeno od tvari drveta. Neke tvari su drvo, staklo, metal, plastika.

Biljke i alge koriste svjetlosnu energiju za stvaranje hrane i kisika. Životinje uzimaju hranu iz prirode.

Kako bi došli do spoznaja o prirodi, znanstvenici promatraju prirodu i prikupljaju podatke te izvode pokuse ili eksperimente u laboratoriju.

Za obavljanje rada potrebna je energija. Na primjer, za kretanje životinja potrebna im je energija koju dobivaju iz hrane.

Priroda je izgrađena od tijela. Tijelima nazivamo sve što nas okružuje. Tijela mogu biti dio žive prirode, nežive prirode i sve ono što je čovjek stvorio. Na primjer, tijela su stol, mačka, čaša, stablo, zvijezda.

Priroda se neprestano mijenja, a prirodne znanosti bave se istraživanjem i objašnjavanjem tih procesa i promjena.

Pretpostavka ili hipoteza mogući je odgovor na istraživačko pitanje. Dio je znanstvenog istraživanja, a znanstvenik ju osmišljava prije nego što počne provoditi pokus.

Kemija je znanost koja proučava tvari koje grade prirodu. Biologija je znanost koja proučava živa bića. Fizika je znanost koja proučava svjetlost, zvuk, kretanje tijela i druge prirodne pojave.

Povećalo povećava sliku promatranog predmeta do deset puta, a svjetlosni mikroskop do tisuću puta. Svjetlosnim mikroskopom mogu se promatrati sitniji dijelovi prirode.