Što je priroda i kako ju proučavati?

Priroda je izgrađena od tijela. Tijelima nazivamo sve što nas okružuje. Tijela mogu biti dio žive prirode, nežive prirode i sve ono što je čovjek stvorio. Na primjer, tijela su stol, mačka, čaša, stablo, zvijezda.

Geoznanost je prirodna znanost. Sve prirodne znanosti koje proučavaju Zemlju ubrajaju se u geoznanost. Geoznanost povezuje otkrića iz područja biologije, kemije, fizike i geografije.

Sva živa bića rastu, razvijaju se, prilagođavaju uvjetima na staništu, kreću se, razmnožavaju, stare i ugibaju. Na primjer, čovjek, galeb i maslačak dijele ova obilježja.

Pretpostavka ili hipoteza mogući je odgovor na istraživačko pitanje. Dio je znanstvenog istraživanja, a znanstvenik ju osmišljava prije nego što počne provoditi pokus.

Tvari dijelimo na prirode i umjetne. Prirodne tvari nastale su u prirodi, odakle ih ljudi mogu uzimati i koristiti (npr. zlato, željezo). Umjetne tvari je stvorio čovjek od prirodnih tvari, ali ih ne možemo naći u prirodi (npr. čelik, plastika).

Kemija je znanost koja proučava tvari koje grade prirodu. Biologija je znanost koja proučava živa bića. Fizika je znanost koja proučava svjetlost, zvuk, kretanje tijela i druge prirodne pojave.

Okoliš se sastoji od prirode i svega što je stvorio čovjek. Priroda obuhvaća sve što čovjek nije stvorio (potoci, livade, planine), a rezultat čovjekova stvaranja su, na primjer, zgrade, kuće, mostove, ceste.

Priroda se neprestano mijenja, a prirodne znanosti bave se istraživanjem i objašnjavanjem tih procesa i promjena. Neke od njih su biologija, kemija i fizika. Biologija je znanost koja proučava živa bića. Kemija je znanost koja proučava tvari koje grade prirodu. Fizika je znanost koja proučava svjetlost, zvuk, kretanje tijela i druge prirodne pojave.

Tvari dijelimo na prirode i umjetne. Prirodne tvari nastale su u prirodi, odakle ih ljudi mogu uzimati i koristiti (npr. zlato, željezo). Umjetne tvari je stvorio čovjek od prirodnih tvari, ali ih ne možemo naći u prirodi (npr. čelik, plastika).

Živa bića i neživa priroda građene su od istih tvari. U živim bićima i neživoj prirodi tvari se mogu nalaziti u različitim količinama i sastavima, no cijela priroda je građena od istih tvari.

Prirodne tvari nastale su u prirodi, a ljudi ih mogu uzimati i koristiti za svoje potrebe, ali ih ne stvaraju sami. Neke prirodne tvari su željezo, bakar, zlato, kalcij, srebro.

Mikroskop je pomagalo pomoću kojeg pobliže možemo promatrati građu biljke. Mikroskopom možemo vidjeti osnovnu građevnu jedinicu biljaka - biljnu stanicu.

Obilježja svih živih bića su rast, razvoj, prilagodljivost, kretanje, razmnožavanje, starenje i ugibanje. Na primjer, čovjek, galeb i maslačak dijele ova obilježja.

Fizika je znanost koja proučava svjetlost, zvuk, kretanje tijela i druge prirodne pojave. Kemija je znanost koja proučava tvari koje grade prirodu. Biologija je znanost koja proučava živa bića.

Tijela su građena od tvari. Na primjer, stol je tijelo izgrađeno od tvari drveta. Neke tvari su drvo, staklo, metal, plastika.

Željezo i bakar su prirodne tvari. Prirodne tvari nastale su u prirodi, a ljudi ih mogu uzimati i koristiti za svoje potrebe, ali ih ne stvaraju sami. Osim željeza i bakra, prirodne tvari su i zlato, kalcij, srebro.

Znanstvenici koriste razna pomagala i svoja osjetila pri proučavanju prirode. Na primjer, vanjsku građu biljke možemo uočiti golim okom, a unutarnju građu pomoću mikroskopa.

Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se i analiziraju podaci te se iz njih izvodi zaključak.

Sunce je glavni izvor svjetlosne energije i topline na Zemlji. Bez Sunca život na Zemlji ne bi bio moguć.

Priroda je izgrađena od tijela. Tijelima nazivamo sve što nas okružuje. Tijela mogu biti dio žive prirode, nežive prirode i sve ono što je čovjek stvorio. Na primjer, tijela su stol, mačka, čaša, stablo, zvijezda.

Za obavljanje rada potrebna je energija. Na primjer, za kretanje životinja potrebna im je energija koju dobivaju iz hrane.

Osnovna građevna jedinica svih živih bića je stanica. Sva su živa bića građena od stanica.

Okoliš se sastoji od prirode i svega što je stvorio čovjek. Priroda obuhvaća sve što čovjek nije stvorio (potoci, livade, planine), a rezultat čovjekova stvaranja su, na primjer, zgrade, kuće, mostove, ceste.

Za obavljanje rada potrebna je energija. Na primjer, za kretanje životinja potrebna im je energija koju dobivaju iz hrane.

Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Neživa su priroda voda, tlo, stijene, Mjesec, zvijezde, Sunce.

Geoznanost je prirodna znanost. Sve prirodne znanosti koje proučavaju Zemlju ubrajaju se u geoznanost. Geoznanost povezuje otkrića iz područja biologije, kemije, fizike i geografije.

Disanje je proces kojim živa bića dobivaju energiju iz hrane. Disanje omogućuje živim bićima da koriste energiju iz hrane u svim životnim procesima te za obavljanje rada.

Priroda se neprestano mijenja, a prirodne znanosti bave se istraživanjem i objašnjavanjem tih procesa i promjena.

Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Neživa su priroda voda, tlo, stijene, Mjesec, zvijezde, Sunce.

Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se i analiziraju podaci te se iz njih izvodi zaključak.

Sunce je glavni izvor svjetlosne energije i topline na Zemlji. Bez Sunca život na Zemlji ne bi bio moguć. Osim Sunca, postoje neobnovljivi izvori energije koji se mogu potrošiti (npr. nafta) i obnovljivi izvori energije koji se ne troše korištenjem (npr. energija vjetra).

Biologija je znanost koja proučava živa bića. Kemija je znanost koja proučava tvari koje grade prirodu. Fizika je znanost koja proučava svjetlost, zvuk, kretanje tijela i druge prirodne pojave.

Mikroskop je pomagalo pomoću kojeg pobliže možemo promatrati građu biljke. Mikroskopom možemo vidjeti osnovnu građevnu jedinicu biljaka - biljnu stanicu.

Osnovna građevna jedinica svih živih bića je stanica. Sva su živa bića građena od stanica.

Pretpostavka ili hipoteza mogući je odgovor na istraživačko pitanje. Dio je znanstvenog istraživanja, a znanstvenik ju osmišljava prije nego što počne provoditi pokus.

Kako bi došli do spoznaja o prirodi, znanstvenici promatraju prirodu i prikupljaju podatke te izvode pokuse ili eksperimente u laboratoriju.