Glina je najsitniji tip čestica koji gradi tlo. Čestice gline manje su od 0.002 milimetra, zbog čega su čvrsto slijepljene zajedno. Tako slijepljene čestice zadržavaju vodu, zbog čega je tlo s puno gline ljepljivo i teško za obrađivanje. Razmisli u kojem dijelu Hrvatske je uobičajeno tlo u kojem prevladavaju glinene čestice!

Tlo je sloj između litosfere (kamenog dijela Zemlje) i atmosfere (sloja plinova oko Zemlje). Sastoji se od smrvljenih stijena.

Nakon požara osim biljaka oštećeno je i samo tlo. Zato poslije požara ostaje ogoljeno kamenje (kamenjar) na kojem ne rastu biljke. Potrebne su stotine godina da ponovno izraste šuma na mjestima koja su izgorjela u požaru.

Crnica je najplodnija vrsta tla u Hrvatskoj. Ime je dobila po svojoj tamnoj boji. Česta je u Slavoniji i bogata je humusom. Dobro upija vodu.

Glineno tlo tipično je za brežuljkasto područje. Zadržava puno vode, tako da je često prevlažno za uzgoj biljaka i teško se obrađuje.

Humus je gornji dio tla koji čini tlo plodnim. Humus nastaje razgradnjom uginulih biljaka i životinja, zbog čega hranjive tvari bitne za plodnost tla.

Divlja odlagališta su mjesta u prirodi na koja ljudi odbacuju otpad iako to ne bi smjeli (npr. doline, jame, rijeke). Kako nema nikakve kontrole što se tamo odbacuje niti ikakve barijere između otpada i tla, divlja odlagališta veliki su izvor zagađenja tla.

Crvenica je vrsta tla tipična za primorje koja se lako obrađuje. Sadrži humus, tako da je plodna, ali manje plodna nego crnica. Također je dobila ime po svojoj boji. Razmisli jesi li primijetio/primijetila razliku u boji tla u kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj?

Tlo je značajno za mnoga živa bića. Biljke iz tla crpe vodu, brojne životinje žive na tlu i u tlu, čovjek dobiva hranu obrađivanjem tla i sađenjem biljaka, a voda koja je potrebna za život svim živim bićima filtrira se kroz tlo i tako se pročišćava.

U Hrvatskoj se razlikuju četiri tipa tla: crnica, crvenica, pješčano tlo i glineno tlo. Crnica je najplodniji tip tla koji se javlja u nizinskoj Hrvatskoj, crvenica i pješčano tlo javljaju se u primorskoj Hrvatskoj, a glineno tlo tipično je za brežuljkasti dio Hrvatske. Razmisli koji tip tla je tipičan za dio Hrvatske u kojem ti živiš!

Požar može dugoročno uništiti šumsko tlo. Spaljivanjem šume mijenja se sastav tla, zbog čega ono postaje nepogodno za život drveća. Često su potrebne stotine godina da se tlo oporavi i ponovno razvije šuma.

Pješčano tlo javlja se u primorskom dijelu Hrvatske. Slabo upija vodu, pa nije plodno i teško je na njemu uzgajati biljke.

Tlo se sastoji od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio tla su smrvljene stijene, tekući voda, a plinoviti zrak i drugi plinovi.

Reciklažna dvorišta poseban su oblik odlagališta otpada u kojima se otpad razvrstava i reciklira. Recikliranje otpada koristi okolišu jer se sprječava gomilanje smeća koje može dovesti do onečišćenja tla, ali i vode i zraka.

Ljudi su najveći izvor onečišćenja tla, ali i drugih dijelova prirode. Dok drugi organizmi žive u skladu s prirodom, a čovjek ju mijenja (npr. sadeći oranice ili gradeći naselja), čime često u prirodu otpušta razne štetne kemikalije koje izazivaju onečišćenje.

Najveće onečišćenje tla uzrokuje gradnja naselja. Dolaskom ljudi i izgradnjom zgrada, prometnica i svih ostalih sadržaja potrebnih ljudima, kao i stalnim otpadom koji stvaraju ljudi, onečišćuje se tlo, često toliko da živa bića ne mogu opstati na njemu.

Humus je gornji sloj tla koji nastaje razgradnjom uginulih organizama (npr. biljaka i životinja). Upravo jer nastaje od organizama, sadrži brojne tvari bitne za život i čini tlo plodnim.

Jedan od najvećih problema s kojima se ljudi danas susreću je nedostatak plodnog tla. Broj stanovnika na Zemlji sve više raste i potrebno je sve više plodnog tla za proizvodnju hrane za sve ljude.

Svako tlo izgrađeno je od pijeska (najvećih čestica), mulja (srednjih čestica) i gline (najmanjih čestica). Tlo dobiva naziv po onoj čestici koje ima najviše u njemu, iako sadrži i druge čestice, samo u manjoj količini.

Nastanak tla dugotrajan je proces koji može trajati čak i milijunima godina. Tlo nastaje kada kiša, vjetar ili valovi mrve stijene.