Učitavam...

Koliko dugo moramo promatrati obalu da bismo zamijetili plimu i oseku?
Plima i oseka su promjene razine mora (spuštanje i dizanje razine mora), odvijaju se naizmjenično, a oba procesa mogu se vidjeti tijekom jednog dana (24 sata).
Što je sposobnost tijela da vrši rad?
Energija je sposobnost tijela da vrši rad, što znači da nekom tijelu (ili biću) potrebna energija da bi moglo napraviti nešto.
Što nastaje zbog vjetra?
Vjetar je zrak koji se pokreće. To kretanje zraka uzrokuje pokretanje morske vode koje nazivamo valovi.
Što grije Zemlju od površine prema unutrašnjosti?
Sunčeva energija zagrijava Zemlju od površine prema unutrašnjosti. Osim Zemlje, Sunce zagrijava i atmosferu koja obavija Zemlju.
Na koja staništa utječe količina dostupne Sunčeve energije?
Količina dostupne Sunčeve energije utječe na život na svim staništima jer je Sunčeva energija potrebna svim organizmima.
Koji oblik razornog djelovanja energije može izazvati požar?
Munje su oblik razornog djelovanja energije koji može izazvati požar. Požari mogu nanijeti veliku štetu biljnom i životinjskom svijetu te je često potrebno dugo vrijeme da se priroda oporavi od požara.
Koja pojava nastaje zbog energije vode?
Plima i oseka nastaju zbog energije vode koja potiče promjenu razine mora tijekom dana. Plima je podizanje razine mora, a oseka spuštanje razine mora.
Kako se naziva podizanje razine mora?
Plima je gibanje mora u kojem se razina mora podiže. Događa se pod utjecajem energije vode svakoga dana.
Što se događa s manjim dijelom Sunčeve energije koja stiže do Zemlje?
Manji dio Sunčeve energije koja stiže do Zemlje ostaje unutar atmosfere i zagrijava i osvjetljava Zemlju, dok se većina vraća u svemir.
Kada će vjetar brže puhati?
Vjetar nastaje kada se miješaju topli i hladni zrak, a što je veća razlika u temperaturi između toplijeg i hladnijeg zraka, veća je i brzina vjetra.
Što grije Zemlju od unutrašnjosti prema van?
Zemlju od unutrašnjosti prema van zagrijava užareno središte Zemlje.
Koji se procesi mogu obaviti bez trošenja energije?
Za obavljanje svih životnih procesa potrebna je energija, čak i ako mi to ne primjećujemo (npr. disanje). Energija je potrebna i za procese koje ne vrše živa bića kao što je pokretanje automobila ili rad računala.
Do koje pojave dolazi kada se miješaju topliji i hladniji zrak?
Kada se topli i hladni zrak nađu u blizini, dolazi do miješanja zraka različite temperature. Prilikom toga zrak struji kako bi se pomiješao, što mi osjećamo kao vjetar.
Koji oblik razornog djelovanja energije u kojem sudjeluje lava?
Erupcija vulkana je oblik razornog djelovanja energije u kojem se lava izlijeva iz vulkana na površinu Zemlje. Lava je izrazito vruća smjesa otopljenih tvari koja spaljuje sve pred sobom.
Što se događa s većinom Sunčeve energije koja stiže do Zemlje?
Većina Sunčeve energije koja stiže do Zemlje vraća se u svemir, dok samo manji dio dolazi do Zemljine površine gdje zagrijava i osvjetljavala Zemlju.
Koje su posljedice požara?
Požari nastaju kao posljedica munje ili neopreznog paljenja vatre u prirodi. Česti su u ljetnim mjesecima kada su biljke isušene i lako gore, a opasni su za sva živa bića te im uništavaju staništa.
Na kojem od navedenih staništa misliš da ima NAJMANJE organizama?
Najmanji broj organizama očekuje se na staništima s malo svjetla na kojima ne uspijevaju biljke ni alge, zbog čega nema biljoždera, a bez biljoždera su rijetki i mesožderi. Od staništa iz zadatka, najmanje svjetla ima u dubokom moru.
Koja tvrdnja najbolje opisuje energiju?
Energija je nužna za život svih organizama i za brojne procese koji nisu vezani uz živa bića, ali velike količine nekontrolirane energije mogu biti jako opasne.
Kako se naziva spuštanje razine mora?
Oseka je gibanje mora u kojem se razina mora spušta. Događa se pod utjecajem energije vode svakoga dana.
Kakvi bi bili uvjeti na Zemlji kada bi se manje Sunčeve energije vraćalo u svemir?
Kada bi se manje Sunčeve energije vraćalo u svemir, više bi ostajalo uz Zemlju što bi dovelo do zatopljenja. Većina organizama nije prilagođeno na naglo zatopljenje, tako da uvjeti za većinu organizama ne bi bili bolji.
Na koje organizme utječe količina dostupne Sunčeve energije?
Količina dostupne Sunčeve energije utječe na sve organizme jer nam je svima potrebna Sunčeva svjetlost i toplina.
Koji oblik razornog djelovanja energije može izazvati urušavanje i klizanje tla?
Erozija tla je oblik razornog djelovanja energije koji može izazvati urušavanje i klizanje tla. Urušavanje i klizanje tla opasno je za živi svijet čije stanište se uruši, ali i za organizme koji završe zatrpani tlom.
Koja vrsta energije potiče nastanak vjetra?
Sunčeva energija zagrijava zrak uz Zemlju, ali ne jednako na svim mjestima, zbog čega se zrak pokreće između područja različite topline.
Što bi se dogodilo kada Zemlja ne bi imala izvor topline?
Kada Zemlja ne bi imala izvor topline, živi organizmi i brojni životni procesi ne bi mogli postojati u obliku u kojem ih poznajemo danas. Biljke ne mogu rasti bez Sunca, a bez biljaka brojne životinje nemaju hranu, tako da je teško zamisliti Zemlju bez topline.
Koji su primjeri razornog djelovanja energije?
Velike količine energije mogu biti opasne i razorne. Neki od primjera su munje, erozija tla, erupcije vulkana i potresi.
Koji su izvori topline na Zemlji?
Izvori topline na Zemlji su i Sunce i užarena unutrašnjost Zemlje. Kada se višak topline od Sunca i unutrašnjosti Zemlje ne može otpustiti u svemir, dolazi do globalnog zatopljenja, no ono nije izvor topline, već posljedica.