Učitavam...
Kwiz
Otkud energija?
Otkud energija?
Započni kwiz
Kada će vjetar brže puhati?
A
A
Kada je velika razlika u temperaturi između vrućeg i hladnog zraka.
B
B
Kada je zrak jako vruć.
C
C
Kada je zrak jako hladan.
Koji se procesi mogu obaviti bez trošenja energije?
A
A
Niti jedan, za sve životne procese potrebna je energija.
B
B
Skakanje.
C
C
Disanje.
D
D
Trčanje.
Kakvi bi bili uvjeti na Zemlji kada bi se manje Sunčeve energije vraćalo u svemir?
A
A
Gori za život.
B
B
Različiti, ali promjena bi bila vrlo mala.
C
C
Bolji za život.
D
D
Potpuno isti kao sad.
Na kojem od navedenih staništa misliš da ima NAJMANJE organizama?
A
A
Šuma.
B
B
Livada.
C
C
Planina.
D
D
Duboko more.
Što se događa s manjim dijelom Sunčeve energije koja stiže do Zemlje?
A
A
Troši se pri ulasku u atmosferu.
B
B
Zagrijava i osvjetljava Zemlju.
C
C
Upija se u Zemlju.
D
D
Vraća se u svemir.
Koji oblik razornog djelovanja energije u kojem sudjeluje lava?
A
A
Erozija tla.
B
B
Munje.
C
C
Erupcija vulkana.
D
D
Potresi.
Što je sposobnost tijela da vrši rad?
A
A
Marljivost.
B
B
Energija.
C
C
Snaga.
D
D
Volja.
Koji su izvori topline na Zemlji?
A
A
Samo unutrašnjost Zemlje.
B
B
Globalno zatopljenje.
C
C
Samo Sunce.
D
D
Sunce i unutrašnjost Zemlje.
Što nastaje zbog vjetra?
A
A
Plima i oseka.
B
B
Potresi.
C
C
Valovi.
D
D
Rijeke.
Koliko dugo moramo promatrati obalu da bismo zamijetili plimu i oseku?
A
A
Jedan mjesec.
B
B
Jedan dan.
C
C
Jednu godinu.
D
D
Jedan sat.
Koja vrsta energije potiče nastanak vjetra?
A
A
Hidroenergija.
B
B
Sunčeva energija.
C
C
Energija kretanja.
D
D
Kemijska energija.
Na koja staništa utječe količina dostupne Sunčeve energije?
A
A
Na mora.
B
B
Na pustinje.
C
C
Na polarne krajeve.
D
D
Na sva staništa.
Kako se naziva podizanje razine mora?
A
A
Vjetar.
B
B
Valovi.
C
C
Plima.
D
D
Oseka.
Kako se naziva spuštanje razine mora?
A
A
Valovi.
B
B
Vjetar.
C
C
Oseka.
D
D
Plima.
Na koje organizme utječe količina dostupne Sunčeve energije?
A
A
Na ljude.
B
B
Na biljke.
C
C
Na životinje.
D
D
Na sve organizme.
Koje su posljedice požara?
A
A
Životinje su ozlijeđene.
B
B
Sve od navedenog.
C
C
Živa bića su izgubila stanište.
D
D
Biljke su oštećene.
Koji oblik razornog djelovanja energije može izazvati urušavanje i klizanje tla?
A
A
Erupcija vulkana.
B
B
Munje.
C
C
Vjetar.
D
D
Erozija tla.
Što se događa s većinom Sunčeve energije koja stiže do Zemlje?
A
A
Upija se u Zemlju.
B
B
Zagrijava i osvjetljava Zemlju.
C
C
Vraća se u svemir.
D
D
Troši se pri ulasku u atmosferu.
Koja tvrdnja najbolje opisuje energiju?
A
A
Energija je potrebna živim bićima, ali može i biti opasna.
B
B
Energija može biti opasna, pa je živim bićima bolje bez nje.
C
C
Energija je uvijek korisna.
D
D
Energija je uvijek razorna.
Koji su primjeri razornog djelovanja energije?
A
A
Erozija tla, potresi, kiša, oblaci.
B
B
Erupcije vulkana, potresi, oranice, močvare.
C
C
Kiša, snijeg, mraz, led.
D
D
Munje, erozija tla, erupcija vulkana, potresi.
E
E
Munje, oblaci, vjetar, valovi.
Do koje pojave dolazi kada se miješaju topliji i hladniji zrak?
A
A
Valova.
B
B
Nastanka planina.
C
C
Vjetra.
D
D
Plime i oseke.
Što bi se dogodilo kada Zemlja ne bi imala izvor topline?
A
A
Živi organizmi bili bi značajno drugačiji, ako bi uopće bilo života.
B
B
Životinje bi se prilagodile na hladnije vrijeme.
C
C
To ne bi pravilo veliku razliku.
D
D
Ljudi bi zagrijali Zemlju.
Koji oblik razornog djelovanja energije može izazvati požar?
A
A
Munje.
B
B
Potresi.
C
C
Vjetar.
D
D
Erozija tla.
Koja pojava nastaje zbog energije vode?
A
A
Vjetar.
B
B
Potresi.
C
C
Plima i oseka.
D
D
Valovi.
Što grije Zemlju od unutrašnjosti prema van?
A
A
Ni Sunce ni unutrašnjost Zemlje.
B
B
Sunce i unutrašnjost Zemlje.
C
C
Sunce.
D
D
Unutrašnjost Zemlje.
Što grije Zemlju od površine prema unutrašnjosti?
A
A
Unutrašnjost Zemlje.
B
B
Sunce i unutrašnjost Zemlje.
C
C
Sunce.
D
D
Ni Sunce ni unutrašnjost Zemlje.
