Noj, emu i pingvin ptice su koje ne mogu letjeti. Oni nemaju prilagodbe na let, ali zato imaju drugačije prilagodbe na drugačije načine kretanja (noj ima snažne noge, a pingvin koristi krila za plivanje).

Ptice se dijele na letačice i neletačice. Ptice letačice imaju posebne prilagodbe na let i mogu letjeti, dok ptice neletačice nemaju te prilagodbe i ne mogu letjeti.

Tijekom prošlosti Zemlje izmjenjivala su se topla i hladna razdoblja. Razlike u temperaturi utjecale su i na promjene živih bića, uključujući i živa bića koja lete.

Ptice neletačice ne mogu letjeti jer imaju preveliku masu tijela i premala krila. Njihova krila ne mogu podići njihovo tijelo i zadržati ga u zraku, pa su te ptice razvile prilagodbe na život na tlu. Znaš li neke posebne prilagodbe ptica neletačica?

Glavni razlog za seobu ptica zimi je nedostatak hrane. S dolaskom hladnijeg vremena i kraćeg dana biljke i mnoge manje životinje ulaze u fazu mirovanja, zbog čega se ptice nemaju čime hraniti.

Tijekom seobe ptice lete u većim grupama, u V-formaciji. Takav raspored olakšava im prolazak kroz zrak, pa se manje umaraju.

Pingvini su ptice neletačice, što znači da nemaju prilagodbe za let. No, njihova krila su posebnog oblika koji podsjeća na peraje, pa su dobro prilagođeni plivanju u vodi.

Ptice selice prije seobe puno jedu kako bi nakupile masne naslage. Tijekom seobe koriste energiju iz masnih naslaga za let.

Ptice imaju samo jednu žlijezdu, to je trtična žlijezda. Ona se nalazi kod repa ptice i iz nje se izlučuje masnoća koju ptice razmazuju po perju.

Lastavica je ptica selica koja svake jeseni seli u toplije krajeve, a u proljeće se vraća natrag. Vrabac i golub ostaju na istom staništu cijeli život, a šišmiš je leteći sisavac, a ne ptica. Znaš li kako šišmiš provodi zimu?

Sve ptice imaju perje. Ono im pomaže sačuvati tjelesnu toplinu, a pticama koje lete pomaže i u letu. I sisavci imaju tjelesni pokrov koji im pomaže sačuvati tjelesnu toplinu, znaš li kako se zove?

Ptice imaju razvijene prsne mišiće kako bi mogle pokretati krila, a šuplje kosti i zračne vrećice im pomažu da budu što lakše. Kombinacija tih svojstava omogućuje im let.

Praptica ima obilježja gmazova i ptica, zbog čega znamo da su ptice imale zajedničkog pretka s gmazovima. Praptica ima teške kosti i zube kao gmazovi, ali krila i perje kao ptice.

Letnica je tanka kožna opna koja je razapeta između ruku i nogu šišmiša te mu omogućuje let. Iako nalikuje na krila, letnica je potpuno drugačiji organ i ne može se reći da šišmiš ima krila.

Prvi leteći organizmi bili su kukci, još i prije dinosaura. Zatim su se zrakom kretali leteći dinosauri. Nakon dinosaura razvile su se ptice koje su do danas najznačajniji leteći organizmi.

Postoje različiti načini leta. Nekad ptice brzo i stalno mašu krilima, a nekad ih samo drže raširena kako bi jedrila na zraku. Neke vrste ptica mogu se izmjenjivati između mnogo vrsta leta, a neke su posebno prilagođene za jedan način leta. Također, neke ptice uopće ne lete. Znaš li neke ptice koje ne lete?

Šišmiš nije ptica, iako leti. Šišmiš je jedan od rijetkih sisavaca prilagođenih na let.

Ptice razmazuju masnoću po perju kako se ne bi smočilo. Voda i masnoća ne mogu se miješati, pa voda samo sklizne po masnom perju i ne smoči ga.

Da se olakša zima pticama koje ne sele možemo im ostavljati hranu u hranilicama. Ptice koje samostalno žive nisu kućni ljubimci i ne treba ih uvoditi u kuću niti ih dirati. No, možemo ih promatrati dok jedu na hranilicama.

Praptica je predak današnjih ptica. Ona je živjela u doba dinosaura, a od njezinih potomaka su se razvile ptice koje žive danas. Latinski naziv za prapticu je Arhceopteryx.