Fosili su različiti ostatci životinja koje su davno izumrle. Fosili mogu biti kosti, ali i drugi tragovi života neke životinje. Znanstvenici ih koriste da bi otkrili više o izumrlim životinjama kao što su dinosauri i mamuti.

Većina organizama koja je preživjela veće promjene na Zemlji tijekom prošlosti preživjela je jer su se prilagodili novim uvjetima. Organizmi koji se nisu uspjeli prilagoditi promjenama najčešće su izumirali.

Nemaju sve kopnene životinje noge, pa čak i udove, no sve se pokreću mišićima. Na primjer, zmije imaju posebno organizirane mišiće koje im omogućuju kretanje gmizanjem.

Kada uberemo gljivu, ubrzo izraste nova iz dijela gljive koji se nalazi ispod tla. Kada beremo gljive, beremo samo nadzemni dio, dok se većina gljive nalazi u tlu i ne vidi se bez kopanja.

Jedna od najbitnijih uloga gljiva u prirodi je razgradnja uginulih organizama. Iako vidimo dio gljive iznad tla, većina gljive se nalazi u tlu (slično kao biljke i njihov korijen). Ako otkinemo samo nadzemni dio gljive, iz podzemnog može izrasti nova gljiva.

Da bi mogli nastaniti tlo, organizmi su morali razviti prilagodbe. Postoje različite prilagodbe na život na tlu i u tlu.

Dinosauri su skupina gmazova koja je izumrla prije više tisuća godina. No, sačuvani su njihovi fosilni ostatci koji su pomogli znanstvenicima istražiti dinosaure. Ptice i krokodili postoje i danas, pa se proučavaju živi primjerci, a zmajevi su mitološka bića i nikad nisu postojali.

Uloga bakterija u tlu je razlaganje uginulih organizama na sitnije čestice. U tom procesu sudjeluju i gljive. Razlaganje uginulih organizama omogućuje kruženje hranjivih tvari u prirodi.

Rovci su kukci koji većinu života provode u tlu. Hrane se podzemnim dijelovima biljaka ili drugim kukcima, a za vrijeme parenja izlaze iz tla i lete u potrazi za partnerom.

Klijanje je proces izrastanja nove biljke iz sjemenke. Do klijanja dolazi ako u tlu u kojem se sjemenka nalazi ima dovoljno vode, topline i svjetlosti.

Većina organizama koji su živjeli prije mnogo vremena su izumrli. Zbog velikih promjena u životnim uvjetima, mnogim organizmima je bilo teško opstati.

Krtice su sisavci posebno prilagođeni na život pod tlom. Osim prednjih nogu u obliku lopatica, imaju kratko krzno za lakši prolazak kroz zemlju i zakržljale oči jer im nisu potrebne.

Gujavice su životinje koje stvaraju humus i tako povećavaju plodnost tla. One dišu cijelom površinom tijela, preko kože, pa kada padne kiša izlaze iz tla jer u njemu više nema dovoljno zraka za disanje.

Organizmi koji žive u tlu imaju posebne prilagodbe kako bi se mogli kretati kroz tlo. Često imaju posebni izgled prednjih nogu koji podsjeća na lopate što olakšava kopanje, a neki luče sluz za lakše kretanje kroz tlo.

Ginko je jedan do rijetkih organizama koji se nije značajno promijenio u odnosu na svoje pretke, a uspio je opstati do danas i nije izumro.

Iako na tlu živi mnogo živih bića, još ih se više nalazi u tlu. U tlu mogu živjeti životinje, biljke, gljive, ali i bakterije i virusi.

Sve životinje koje se kreću po kopnu imaju dobro razvijene mišiće. Razvijeni mišići su im potrebni jer je teže kretati se na kopnu, kroz zrak, nego kroz vodu.

Simbioza je posebna vrsta odnosa živih bića u kojem oba bića koja su u odnosu imaju koristi. Primjer simbioze je odnos mrava i lisnih uši - mravi brane lisne uši od neprijatelja, a lisne uši stvaraju mednu rosu koju mravi jedu.

Gnojivo u sebi sadrži tvari potrebne za uspješni rast i razvoj biljke. Dodaje se zemlji ako ona ne sadrži dovoljno tih tvari. Može biti prirodno (izmet životinja pomiješan sa slamom) ili umjetno (industrijski se proizvodi).

Tijekom prošlosti uvjeti života na Zemlji puno su se mijenjali. Mijenjala se temperatura i količina padalina, čak i položaj i broj kontinenata.