Organizam dobiva toplinu od hrane. Kemijska energija iz hrane se u organizmu pretvara u toplinsku energiju i pomaže zagrijati organizam.

Kada organizam ima više energije nego što mu je potrebno, može taj višak skladištiti u obliku zaliha energije. Kod životinja su to masti, kod biljaka šećeri. Tako skladištene zalihe energije organizam troši kada mu nije dostupna energija iz okoliša, tj. kada nema dovoljno hrane (obično zimi).

Osim kao skladište energije, mast služi i za održavanje tjelesne temperature ptica i sisavaca. Mast pomaže zadržati hladnoću izvan tijela i održati tijelo životinje toplim.

Životinje skladište višak energije u svom tijelu u obliku masti (sala). Nakupine masti omogućuju životinjama da prežive čak i kada nema dovoljno hrane (po zimi).

Biljke energiju mogu skladištiti u korijenu. Kada je dostupno puno Sunčevog svjetla (tijekom ljeta) biljke stvaraju velike količine šećera u koji pohranjuju energiju za dio godine kada je manje Sunčevog svjetla (zima).

Životinje koje uvijek imaju istu temperaturu tijela nazivaju se toplokrvne životinje. One moraju trošiti puno energije na održavanje tjelesne temperature.

Ljudi su izgubili krzno koje ih je u prapovijesti štitilo od hladnoće, ali su zato izumili odjeću i različite građevine koje nas štite od hladnoće.

Izolatori su tvari koje smanjuju gubitak topline. Izolatori onemogućuju toplini prolazak s jednog mjesta na drugo i tako ju zadržavaju u određenom području. Jedan od izolatora je zrak.

Žaba je hladnokrvna životinja i ne može regulirati svoju tjelesnu temperaturu. Tijekom zime je prehladno da bi žabin organizma normalno funkcionirao, pa se žaba zakopa u mulj i uspori svoje tjelesne funkcije (disanje, otkucaje srca). U stanju mirovanja žaba čeka proljeće i toplije vrijeme.

Svi ljudi nisu isti i zato trebaju različite količine energije. Ta količina energije ovisi o mnogo faktora, kao što su dob, spol, stanje organizma i razina aktivnosti. Na primjer, dječak od 13 godina koji se bavi sportom svaki dan treba više energije od bake od 75 godina koja ponekad šeta, ali i od dječaka od 13 godina koji se ne bavi sportom.

Uređaji spremaju energiju u baterije. To je umjetni način pohranjivanja energije.

Ljudi najviše mijenjaju životne procese kućnih ljubimaca. Kućni ljubimci potpuno ovise o čovjeku koji ih jednako hrani i čuva na ugodnoj temperaturi tijekom cijele godine, zbog čega kućni ljubimci nemaju promjene u životnim procesima koje ovise o godišnjim dobima. Na primjer, kućni ljubimci mogu imati mladunce u bilo kojem dijelu godine, ne samo u proljeće kada su u prirodi najpovoljniji uvjeti za to.

Životinje kojima se temperatura tijela može mijenjati ovisno o okolišu nazivaju se hladnokrvne životinje. One su hladnije kada je okoliš oko njih hladan, a toplije kada je okoliš vruć.

Životinje kojima se temperatura tijela mijenja ovisno o okolišu najčešće nisu aktivne zimi, nego miruju. Tijekom mirovanja usporavaju im se životne funkcije (disanje, otkucaji srca) kako bi trošile što manje energije.

U proljeće se rađaju mladunci brojnih životinja i počinje razvoj biljaka jer se povećava količina hrane za životinje, a biljkama pogoduje veća količina Sunčeve svjetlosti i topline. Također, imaju cijelo ljeto i jesen da se spreme za zimu kada će biti manje hrane i Sunčeve energije.

Živi organizmi dobivaju energiju iz hrane. U organizmu ta energija se pretvara u druge oblike energije koje organizam može koristiti na različite načine.

Ljudi skladište hranu konzerviranjem. Konzerviranje je postupak kojim se hrana čuva od kvarenja i omogućuje ljudima dovoljno hrane i kada je nema u prirodi.

Biljke stvaraju velike količine šećera kada imaju dovoljno Sunčeve energije. Taj šećer spremaju u različite dijelove (npr. korijen) i čuvaju ga za zimu, kada će biti manje Sunca.

Životinje, kao što su ptice i sisavci, mogu nakostriješiti perje i dlaku kako bi zadržali veći sloj toplog zraka uz tijelo i zagrijali se. Ljudi su zadržali sposobnost \"kostriješenja\", no kod ljudi se ta pojava naziva \"naježenom\" kožom i ne pomaže u zadržavanju topline jer ljudi nemaju dovoljno dlake za to.

Svim živim organizmima za život je potrebna energija. Energija živim organizmima omogućuje obavljanje svakodnevnih zadaća, kao što je disanje, kretanje, pa čak i hranjenje.

Kako bi što uspješnije zadržale toplinu, ptice imaju perje koje ih štiti od hladnoće. Mast ih također štiti od hladnoće, a mast nakupljaju tijekom toplijih mjeseci, kada ima više hrane.

Kako bi što uspješnije zadržale toplinu, sisavci imaju krzno koje ih štiti od hladnoće. Mast ih također štiti od hladnoće, a mast nakupljaju tijekom toplijih mjeseci, kada ima više hrane.

Različite životinje se hrane različitim stvarima. Biljojedi se hrane biljkama, mesojedi mesom (drugim životinjama), a svejedi se mogu hraniti i biljkama i mesom.

Iskorištene baterije potrebno je baciti u posebni spremnik za baterije. Baterije sadrže različite kemikalije koje im omogućuju skladištenje energije. Te kemikalije mogu biti štetne za prirodu ako se baterije ne odlažu na posebne načine.

Kemijska energija iz hrane pretvara se u toplinsku i mehaničku energiju tijekom probave. Ta pretvorba omogućuje živim bićima da koriste energiju iz hrane za održavanje topline tijela (toplinska energija) i pokretanje (mehanička energija).