Energija u životnim procesima

Organizam dobiva toplinu od hrane. Kemijska energija iz hrane se u organizmu pretvara u toplinsku energiju i pomaže zagrijati organizam.

Iskorištene baterije potrebno je baciti u posebni spremnik za baterije. Baterije sadrže različite kemikalije koje im omogućuju skladištenje energije. Te kemikalije mogu biti štetne za prirodu ako se baterije ne odlažu na posebne načine.

Živi organizmi dobivaju energiju iz hrane. U organizmu ta energija se pretvara u druge oblike energije koje organizam može koristiti na različite načine. Kemijska energija iz hrane pretvara se u toplinsku i mehaničku energiju tijekom probave. Ta pretvorba omogućuje živim bićima da koriste energiju iz hrane za održavanje topline tijela (toplinska energija) i pokretanje (mehanička energija).

Životinje kojima se temperatura tijela može mijenjati ovisno o okolišu nazivaju se hladnokrvne životinje. One su hladnije kada je okoliš oko njih hladan, a toplije kada je okoliš vruć.

Izolatori su tvari koje smanjuju gubitak topline. Izolatori onemogućuju toplini prolazak s jednog mjesta na drugo i tako ju zadržavaju u određenom području. Jedan od izolatora je zrak.

U proljeće se rađaju mladunci brojnih životinja i počinje razvoj biljaka jer se povećava količina hrane za životinje, a biljkama pogoduje veća količina Sunčeve svjetlosti i topline. Također, imaju cijelo ljeto i jesen da se spreme za zimu kada će biti manje hrane i Sunčeve energije.

Životinje kojima se temperatura tijela može mijenjati ovisno o okolišu nazivaju se hladnokrvne životinje. One su hladnije kada je okoliš oko njih hladan, a toplije kada je okoliš vruć.

Kako bi što uspješnije zadržale toplinu, sisavci imaju krzno koje ih štiti od hladnoće. Mast ih također štiti od hladnoće, a mast nakupljaju tijekom toplijih mjeseci, kada ima više hrane.

Ljudi su izgubili krzno koje ih je u prapovijesti štitilo od hladnoće, ali su zato izumili odjeću i različite građevine koje nas štite od hladnoće.

Kako bi što uspješnije zadržale toplinu, ptice imaju perje, a sisavci dlaku koja ih štiti od hladnoće. Mast ih također štiti od hladnoće, a mast nakupljaju tijekom toplijih mjeseci, kada ima više hrane.

Ljudi skladište hranu konzerviranjem. Konzerviranje je postupak kojim se hrana čuva od kvarenja i omogućuje ljudima dovoljno hrane i kada je nema u prirodi.

Osim kao skladište energije, mast služi i za održavanje tjelesne temperature ptica i sisavaca. Mast pomaže zadržati hladnoću izvan tijela i održati tijelo životinje toplim.

Životinje, kao što su ptice i sisavci, mogu nakostriješiti perje i dlaku kako bi zadržali veći sloj toplog zraka uz tijelo i zagrijali se. Ljudi su zadržali sposobnost \"kostriješenja\", no kod ljudi se ta pojava naziva \"naježenom\" kožom i ne pomaže u zadržavanju topline jer ljudi nemaju dovoljno dlake za to.

Životinje skladište višak energije u svom tijelu u obliku masti (sala). Nakupine masti omogućuju životinjama da prežive čak i kada nema dovoljno hrane (po zimi).

Živi organizmi dobivaju energiju iz hrane. U organizmu ta energija se pretvara u druge oblike energije koje organizam može koristiti na različite načine.

Ljudi skladište hranu konzerviranjem. Konzerviranje je postupak kojim se hrana čuva od kvarenja i omogućuje ljudima dovoljno hrane i kada je nema u prirodi.

Životinje koje uvijek imaju istu temperaturu tijela nazivaju se toplokrvne životinje. One moraju trošiti puno energije na održavanje tjelesne temperature.

Biljke stvaraju velike količine šećera kada imaju dovoljno Sunčeve energije. Taj šećer spremaju u različite dijelove (npr. korijen) i čuvaju ga za zimu, kada će biti manje Sunca.

Ljudi skladište hranu konzerviranjem. Konzerviranje je postupak kojim se hrana čuva od kvarenja i omogućuje ljudima dovoljno hrane i kada je nema u prirodi.

Životinje kojima se temperatura tijela mijenja ovisno o okolišu najčešće nisu aktivne zimi, nego miruju. Tijekom mirovanja usporavaju im se životne funkcije (disanje, otkucaji srca) kako bi trošile što manje energije.

Uređaji spremaju energiju u baterije. To je umjetni način pohranjivanja energije. Iskorištene baterije potrebno je baciti u posebni spremnik za baterije. Baterije sadrže različite kemikalije koje im omogućuju skladištenje energije. Te kemikalije mogu biti štetne za prirodu ako se baterije ne odlažu na posebne načine.

Izolatori su tvari koje smanjuju gubitak topline. Izolatori onemogućuju toplini prolazak s jednog mjesta na drugo i tako ju zadržavaju u određenom području. Jedan od izolatora je zrak.

Uređaji spremaju energiju u baterije. To je umjetni način pohranjivanja energije.

Ljudi najviše mijenjaju životne procese kućnih ljubimaca. Kućni ljubimci potpuno ovise o čovjeku koji ih jednako hrani i čuva na ugodnoj temperaturi tijekom cijele godine, zbog čega kućni ljubimci nemaju promjene u životnim procesima koje ovise o godišnjim dobima. Na primjer, kućni ljubimci mogu imati mladunce u bilo kojem dijelu godine, ne samo u proljeće kada su u prirodi najpovoljniji uvjeti za to.

Žaba je hladnokrvna životinja i ne može regulirati svoju tjelesnu temperaturu. Tijekom zime je prehladno da bi žabin organizma normalno funkcionirao, pa se žaba zakopa u mulj i uspori svoje tjelesne funkcije (disanje, otkucaje srca). U stanju mirovanja žaba čeka proljeće i toplije vrijeme.

Kemijska energija iz hrane pretvara se u toplinsku i mehaničku energiju tijekom probave. Ta pretvorba omogućuje živim bićima da koriste energiju iz hrane za održavanje topline tijela (toplinska energija) i pokretanje (mehanička energija).

Različite životinje se hrane različitim stvarima. Biljojedi se hrane biljkama, mesojedi mesom (drugim životinjama), a svejedi se mogu hraniti i biljkama i mesom.

Životinje kojima se temperatura tijela mijenja ovisno o okolišu najčešće nisu aktivne zimi, nego miruju. Tijekom mirovanja usporavaju im se životne funkcije (disanje, otkucaji srca) kako bi trošile što manje energije.

Kada organizam ima više energije nego što mu je potrebno, može taj višak skladištiti u obliku zaliha energije. Kod životinja su to masti, kod biljaka šećeri. Tako skladištene zalihe energije organizam troši kada mu nije dostupna energija iz okoliša, tj. kada nema dovoljno hrane (obično zimi).

Životinje koje uvijek imaju istu temperaturu tijela nazivaju se toplokrvne životinje. One moraju trošiti puno energije na održavanje tjelesne temperature.

Životinje skladište višak energije u svom tijelu u obliku masti (sala). Nakupine masti omogućuju životinjama da prežive čak i kada nema dovoljno hrane (po zimi).

Svim živim organizmima za život je potrebna energija. Energija živim organizmima omogućuje obavljanje svakodnevnih zadaća, kao što je disanje, kretanje, pa čak i hranjenje.

Različite životinje se hrane različitim stvarima. Biljojedi se hrane biljkama, mesojedi mesom (drugim životinjama), a svejedi se mogu hraniti i biljkama i mesom.

Biljke stvaraju velike količine šećera kada imaju dovoljno Sunčeve energije. Taj šećer spremaju u različite dijelove (npr. korijen) i čuvaju ga za zimu, kada će biti manje Sunca.

Kako bi što uspješnije zadržale toplinu, ptice imaju perje koje ih štiti od hladnoće. Mast ih također štiti od hladnoće, a mast nakupljaju tijekom toplijih mjeseci, kada ima više hrane.

Biljke energiju mogu skladištiti u korijenu. Kada je dostupno puno Sunčevog svjetla (tijekom ljeta) biljke stvaraju velike količine šećera u koji pohranjuju energiju za dio godine kada je manje Sunčevog svjetla (zima).