Atmosfera koja život znači

Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje. Osim toga, atmosfera pomaže zaštiti Zemlju od pretjeranog zagrijavanja i rashlađivanja.

Fotosinteza je proces kojim biljke, alge i cijanobakterije stvaraju kisik. Svi ostali organizmi koriste taj kisik za disanje, a on i izgrađuje atmosferu. Uz to, ostali organizmi izdišu ugljikov(IV) oksid koji je biljkama potreban za stvaranje kisika.

Brojni štetni plinovi otpuštaju se u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva u tvornicama ili automobilima. Takvi plinovi onečišćuju zrak, a posebno su opasni jer se lako prenose na velike udaljenosti.

U zraku je najzastupljeniji plin dušik. Dušik čini čak 78 % zraka. Dušik je potreban svim živim bićima. Biljke ga ugrađuju u različite kemijske spojeve, a ostali organizmi mogu dobiti dušik iz tih spojeva jedenjem biljaka.

Fotosinteza je proces kojim biljke, alge i cijanobakterije stvaraju kisik. Svi ostali organizmi koriste taj kisik za disanje, a on i izgrađuje atmosferu. Uz to, ostali organizmi izdišu ugljikov(IV) oksid koji je biljkama potreban za stvaranje kisika.

Zrak je smjesa plinova koja izgrađuje atmosferu koja obavija Zemlju. Najbitniji plinovi u zraku su dušik, kisik i ugljikov(IV) oksid.

Za oslobađanje energije najbitniji je plin kisik. On omogućuje oslobađanje energije u različitim procesima, od kojih se neki odvijaju u živim bićima (npr. razgradnja hranjivih tvari), a neki u ostatku prirode (npr. gorenje).

Gorenje je proces kojim se, kao i disanjem, oslobađa energija. Jedan od plinova koji podržavaju gorenje je kisik. Kisik je važan i za druge procese kojima se oslobađa energija.

U zraku se, osim smjese različitih plinova, mogu nalaziti i druge čestice. Neke od tih čestica prirodno su u zraku i nisu štetne (npr. pelud), dok su neke znak onečišćenja (npr. čestice iz ispušnih plinova automobila).

U zraku je najzastupljeniji plin dušik. Dušik čini čak 78 % zraka. Dušik je potreban svim živim bićima. Biljke ga ugrađuju u različite kemijske spojeve, a ostali organizmi mogu dobiti dušik iz tih spojeva jedenjem biljaka.

U zraku je najzastupljeniji plin dušik. Dušik čini čak 78 % zraka. Dušik je potreban svim živim bićima. Biljke ga ugrađuju u različite kemijske spojeve, a ostali organizmi mogu dobiti dušik iz tih spojeva jedenjem biljaka.

Ljudi i životinje ne mogu primati dušik direktno iz zraka, iako ga u zraku ima puno. (Prisjeti se koliki udio zraka čini dušik.) Da bi u tijelo unijeli potrebne kemijske spojeve s dušikom, ljudi i životinje jedu biljke koje sadrže te spojeve.

Zrak je najviše onečišćen djelovanjem čovjeka, npr. štetnim plinovima iz tvornica ili automobila. Nepažljivo ljudsko djelovanje mogu dovesti do velikog zagađenja zraka. Zrak je potreban većini živih bića i vrlo je važno paziti na njegovu čistoću.

Biljke koriste energiju vjetra za oprašivanje i rasprostranjivanje tako da stvaraju sitnu i laku pelud i sjemenke koje vjetar može raznositi. Takve biljke lako se šire na velike udaljenosti jer vjetar raznosi njihove sjemenke.

Iako velike tvornice imaju najveću ulogu u onečišćenju zraka, pa one mogu najviše utjecati na to je li zrak čist, svi mi imamo priliku utjecati na smanjenje onečišćenja. Korištenje bicikla ili javnog prijevoza (tramvaji, autobusi) može smanjiti onečišćenje zraka, a u tome svi možemo sudjelovati.

Kisik je plin koji podržava gorenje, ali sam ne gori. To znači da se kisik neće zapaliti, ali da ako nema kisika ništa drugo ne može gorjeti.

U zraku se, osim smjese različitih plinova, mogu nalaziti i druge čestice. Neke od tih čestica prirodno su u zraku i nisu štetne (npr. pelud), dok su neke znak onečišćenja (npr. čestice iz ispušnih plinova automobila).

Iako velike tvornice imaju najveću ulogu u onečišćenju zraka, pa one mogu najviše utjecati na to je li zrak čist, svi mi imamo priliku utjecati na smanjenje onečišćenja. Korištenje bicikla ili javnog prijevoza (tramvaji, autobusi) može smanjiti onečišćenje zraka, a u tome svi možemo sudjelovati.

Iako velike tvornice imaju najveću ulogu u onečišćenju zraka, pa one mogu najviše utjecati na to je li zrak čist, svi mi imamo priliku utjecati na smanjenje onečišćenja. Korištenje bicikla ili javnog prijevoza (tramvaji, autobusi) može smanjiti onečišćenje zraka, a u tome svi možemo sudjelovati.

Pelud i sjemenke biljaka ponekad možemo pronaći u zraku. Na taj način neke biljke prenose pelud s jedne biljke na drugu i oprašuju se ili prenose sjemenke na nova staništa i rasprostranjuju se.

Brojni štetni plinovi otpuštaju se u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva u tvornicama ili automobilima. Takvi plinovi onečišćuju zrak, a posebno su opasni jer se lako prenose na velike udaljenosti.

Gorenje je proces kojim se, kao i disanjem, oslobađa energija. Jedan od plinova koji podržavaju gorenje je kisik. Kisik je važan i za druge procese kojima se oslobađa energija.

Zrak je smjesa različitih plinova koji zajedno stvaraju Zemljinu atmosferu. U zraku se nalaze kisik, dušik, ugljikov(IV) oksid i drugi plinovi. Razmisli, kada dišemo, ulazi li u naša pluća zrak ili samo kisik?

Živi organizmi izdišu ugljikov(IV) oksid. Osim izdisanjem, ugljikov(IV) oksid nastaje i gorenjem, ali i korištenjem fosilnih goriva. Živa bića koja vrše fotosintezu (biljke, alge, cijanobakterije) koriste taj ugljikov(IV) oksid za stvaranje kisika.

Fotosinteza je proces kojim biljke, alge i cijanobakterije stvaraju kisik. Svi ostali organizmi koriste taj kisik za disanje, a on i izgrađuje atmosferu. Uz to, ostali organizmi izdišu ugljikov(IV) oksid koji je biljkama potreban za stvaranje kisika.

Najzastupljeniji plin u zraku je dušik koji čini čak 78 % zraka. Na drugom mjestu je kisik koji čini 21 % zraka, a zatim slijedi ugljikov(IV) oksid koji čini manje od 1 % zraka. Iako su kisik i ugljikov(IV) oksid plinovi koji su bitni za procese disanja i fotosinteze, oni nisu najzastupljeniji u zraku.

Onečišćenost zraka jako je opasna jer mnoga živa bića udišu zrak i tako mogu unijeti i štetne tvari iz onečišćenog zraka u svoj organizam. Onečišćenost zraka lako se prenosi na velike udaljenosti jer nema nikakvih prepreka ili granica u zraku, sav zrak na svijetu je povezan i vjetar stalno miješa zrak iz različitih dijelova atmosfere.

Kada dišemo, u pluća unosimo sve plinove iz zraka, ali samo kisik nam je potreban i samo njega preko pluća unosimo u ostatak tijela. Osim ljudi, brojne druge životinje, gljive i mikroskopski organizmi također koriste kisik za disanje. No, neke skupine živih bića pri disanju uzimaju ugljikov(IV) oksid, a izbacuju kisik. Znaš li koje?

Disanje i gorenje su procesi koji omogućuju oslobađanje energije. Oslobađanje energije omogućava pretvorbu energije iz jednog oblika u drugi. Taj proces događa se kada zapalimo komad papira, pa se energija pohranjena u papir oslobodi u obliku toplinske i svjetlosne energije. Sličan proces odvija se i tijekom probave, kada se uz pomoć kisika energija iz hrane oslobađa i pretvara u druge oblike.

Kada dišemo, u pluća unosimo sve plinove iz zraka, ali samo kisik nam je potreban i samo njega preko pluća unosimo u ostatak tijela. Osim ljudi, brojne druge životinje, gljive i mikroskopski organizmi također koriste kisik za disanje. No, neke skupine živih bića pri disanju uzimaju ugljikov(IV) oksid, a izbacuju kisik. Znaš li koje?

Atmosfera je sloj zraka oko Zemlje koji se proteže čak 180 km od Zemljine površine. Atmosfera je zaslužna za stabilne uvjete na Zemlji i zaštitu od štetnog Sunčevog zračenja.

Onečišćenost zraka jako je opasna jer mnoga živa bića udišu zrak i tako mogu unijeti i štetne tvari iz onečišćenog zraka u svoj organizam. Onečišćenost zraka lako se prenosi na velike udaljenosti jer nema nikakvih prepreka ili granica u zraku, sav zrak na svijetu je povezan i vjetar stalno miješa zrak iz različitih dijelova atmosfere.

U zraku se, osim smjese različitih plinova, mogu nalaziti i druge čestice. Neke od tih čestica prirodno su u zraku i nisu štetne (npr. pelud), dok su neke znak onečišćenja (npr. čestice iz ispušnih plinova automobila).

Najzastupljeniji plin u zraku je dušik koji čini čak 78 % zraka. Na drugom mjestu je kisik koji čini 21 % zraka, a zatim slijedi ugljikov(IV) oksid koji čini manje od 1 % zraka. Iako su kisik i ugljikov(IV) oksid plinovi koji su bitni za procese disanja i fotosinteze, oni nisu najzastupljeniji u zraku.

Zrak je smjesa plinova koja izgrađuje atmosferu koja obavija Zemlju. Najbitniji plinovi u zraku su dušik, kisik i ugljikov(IV) oksid.

Kada dišemo, u pluća unosimo sve plinove iz zraka, ali samo kisik nam je potreban i samo njega preko pluća unosimo u ostatak tijela. Osim ljudi, brojne druge životinje, gljive i mikroskopski organizmi također koriste kisik za disanje. No, neke skupine živih bića pri disanju uzimaju ugljikov(IV) oksid, a izbacuju kisik. Znaš li koje?