Učitavam...
Koja je tvrdnja o atmosferi točna?
Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje koji se dijeli na više slojeva. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.
Koji je plin potreban našem organizmu kako bi se iz hrane oslobodila energija?
Disanjem se kisik unosi u tijelo, a potreban je za oslobađanje energije iz hrane, koja je nužna za zagrijavanje tijela i životne procese. Možemo reći da je hrana \"gorivo\" za životne procese u ljuskom tijelu.
Udio kojeg plina u zraku iznosi 21 %?
Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Što se oslobađa gorenjem drva?
Gorenjem drva oslobađa se energija. Za gorenje je potreban plin kisik. Kisik podržava gorenje, ali ne gori sam. Uz prisutnost kisika, gorenjem drva oslobađaju se svjetlosna energija i toplina.
Koji organizmi obogaćuju zrak kisikom?
Biljke i alge obogaćuju zrak kisikom koji je produkt procesa fotosinteze. Osim što obogaćuju zrak kisikom, i one ga također koriste za disanje. Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove.
Koji plin u zraku omogućuje gorenje?
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Kakav je udio vodene pare u zraku?
Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima. Vodena para je plinovito agregacijsko stanje vode. Vodena para prelazi u tekuće agregacijsko stanje hlađenjem zraka. Na primjer, tako nastaje jutarnja rosa.
U kojem je sloju atmosfere gustoća zraka najveća?
Gustoća zraka najveća je u sloju atmosfere najbližem površini Zemlje. Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje koji se dijeli na više slojeva. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.
Kako vodena para iz zraka može prijeći u tekuće agregacijsko stanje?
Vodena para prelazi u tekuće agregacijsko stanje hlađenjem zraka. Na primjer, tako nastaje jutarnja rosa. Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Koja je tvrdnja o onečišćenju zraka točna?
Promet i industrija najčešći su onečišćivači zraka. U zrak se ispuštaju razni otrovni plinovi i čađa, koji su štetni za ljudsko zdravlje i mogu se vjetrom širiti dalje od izvora onečišćenja.
Kakav je oblik i volumen zraka?
Zrak je u plinovitom agregacijskom stanju te su njegov oblik i volumen promjenjivi. Čestice zraka kreću se brzo i zauzimaju sav volumen koji im je raspoloživ. Općenito, plinovite tvari imaju promjenjiv volumen i oblik.
Od čega se sastoji zrak?
Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Kako nastaje jutarnja rosa?
Jutarnja rosa nastaje hlađenjem vodene pare iz zraka. Vodena para je plinovito agregacijsko stanje vode. Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Odaberi pravilan redoslijed plinova u zraku od onog kojeg ima najviše do onog kojeg ima najmanje.
Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Koji plin živa bića udišu, a koji izdišu?
Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid. Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Koliki je udio kisika u zraku?
Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Udio kojeg plina u zraku iznosi 1%?
Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Što je atmosfera?
Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje koji se dijeli na više slojeva. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.
Udio kojeg plina u zraku iznosi 78 %?
Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Koliki je udio dušika u zraku?
Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.
Koji je najvažniji sastojak zraka za živa bića?
Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid. Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove.
Što štiti Zemlju od štetnog dijela Sunčeva zračenja?
Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.
Zašto će se plamen svijeće ugasiti ako ju poklopimo čašom?
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Koja je tvrdnja točna za plin kisik?
Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Što je zajedničko procesima disanja i gorenja?
Procesima disanja i gorenja oslobađa se energija. Disanjem se kisik unosi u tijelo, a potreban je za oslobađanje energije iz hrane, koja je nužna za zagrijavanje tijela i životne procese. Gorenjem se uz prisutnost kisika oslobađaju svjetlosna energija i toplina.