Zrak - plinoviti Zemljin omotač

Gustoća zraka najveća je u sloju atmosfere najbližem površini Zemlje. Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje koji se dijeli na više slojeva. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.

Disanjem se kisik unosi u tijelo, a potreban je za oslobađanje energije iz hrane, koja je nužna za zagrijavanje tijela i životne procese. Možemo reći da je hrana \"gorivo\" za životne procese u ljuskom tijelu.

Procesima disanja i gorenja oslobađa se energija. Disanjem se kisik unosi u tijelo, a potreban je za oslobađanje energije iz hrane, koja je nužna za zagrijavanje tijela i životne procese. Gorenjem se uz prisutnost kisika oslobađaju svjetlosna energija i toplina.

Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.

Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima. Vodena para je plinovito agregacijsko stanje vode. Vodena para prelazi u tekuće agregacijsko stanje hlađenjem zraka. Na primjer, tako nastaje jutarnja rosa.

Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid. Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Gorenjem drva oslobađa se energija. Za gorenje je potreban plin kisik. Kisik podržava gorenje, ali ne gori sam. Uz prisutnost kisika, gorenjem drva oslobađaju se svjetlosna energija i toplina.

Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje koji se dijeli na više slojeva. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.

Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid. Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Biljke i alge obogaćuju zrak kisikom koji je produkt procesa fotosinteze. Osim što obogaćuju zrak kisikom, i one ga također koriste za disanje.

Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid. Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove.

Procesima disanja i gorenja oslobađa se energija. Disanjem se kisik unosi u tijelo, a potreban je za oslobađanje energije iz hrane, koja je nužna za zagrijavanje tijela i životne procese. Gorenjem se uz prisutnost kisika oslobađaju svjetlosna energija i toplina.

Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Vodena para prelazi u tekuće agregacijsko stanje hlađenjem zraka. Na primjer, tako nastaje jutarnja rosa. Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Disanjem se kisik unosi u tijelo, a potreban je za oslobađanje energije iz hrane, koja je nužna za zagrijavanje tijela i životne procese. Možemo reći da je hrana \"gorivo\" za životne procese u ljuskom tijelu.

Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Gorenjem drva oslobađa se energija. Za gorenje je potreban plin kisik. Kisik podržava gorenje, ali ne gori sam. Uz prisutnost kisika, gorenjem drva oslobađaju se svjetlosna energija i toplina.

Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Zrak je u plinovitom agregacijskom stanju te su njegov oblik i volumen promjenjivi. Čestice zraka kreću se brzo i zauzimaju sav volumen koji im je raspoloživ. Općenito, plinovite tvari imaju promjenjiv volumen i oblik.

Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.

Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.

Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje koji se dijeli na više slojeva. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje te štiti od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.

Promet i industrija najčešći su onečišćivači zraka. U zrak se ispuštaju razni otrovni plinovi i čađa, koji su štetni za ljudsko zdravlje i mogu se vjetrom širiti dalje od izvora onečišćenja.

Zrak je u plinovitom agregacijskom stanju te su njegov oblik i volumen promjenjivi. Čestice zraka kreću se brzo i zauzimaju sav volumen koji im je raspoloživ. Općenito, plinovite tvari imaju promjenjiv volumen i oblik.

Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima. Vodena para je plinovito agregacijsko stanje vode. Vodena para prelazi u tekuće agregacijsko stanje hlađenjem zraka. Na primjer, tako nastaje jutarnja rosa.

Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove. Uz navedene plinove, u zraku se nalazi i vodena para, čiji je udio promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.

Jutarnja rosa nastaje hlađenjem vodene pare iz zraka. Vodena para je plinovito agregacijsko stanje vode. Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o vanjskim uvjetima.

Biljke i alge obogaćuju zrak kisikom koji je produkt procesa fotosinteze. Osim što obogaćuju zrak kisikom, i one ga također koriste za disanje. Zrak je smjesa više plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ugljikov dioksid i ostale plinove.