Životni uvjeti u zraku

Vlažnost zraka ovisi o udjelu vodene pare u zraku. Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o količini padalina, temperaturi i geografskom položaju. U tropskim je krajevima, gdje pada mnogo kiše, udio vodene pare u zraku veći nego u suhim krajevima Zemlje.

Na morskom dnu tlak je najveći jer se velika količina vode nalazi iznad njega te ga jako pritišće. Općenito, porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama najmanji.

Na vrhovima planina tlak zraka je najmanji jer je zrak najrjeđi, odnosno najmanje je gustoće i slabije pritišće tijela ispod sebe. Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.

Vjetar nastaje zbog razlika u gustoći zraka, odnosno razlika u temperaturi zraka. Zrak zbog tih razlika u gustoći, odnosno temperaturi, neprestano kruži te nastaje strujanje zraka koje osjećamo kao vjetar. Hladni se zrak veće gustoće spušta, a topli se zrak manje gustoće podiže uvis.

Energija vjetra iskorištava se u vjetroelektranama, gdje se pretvara u električnu energiju. Energija vjetra ubraja se u obnovljive izvore energije. Obnovljivi se izvori energije stalno obnavljaju i ne mogu se potrošiti.

Na području Republike Hrvatske bura može imati snažan i štetan utjecaj na okoliš. Bura može otežavati promet. Ako na nekom području dođe do požara, bura potiče njegovo širenje i otežava gašenje.

Uragani su jedna od najjačih prirodnih nepogoda na Zemlji. Primjer su razornog djelovanja energije vjetra, imaju veliku pohranjenu energiju i uzrokuju velike štete te ljudske žrtve.

Gustoća zraka mijenja se ovisno o temperaturi. Gustoća toplog zraka manja je od gustoće hladnog zraka. Zagrijavanjem se zrak širi, ima manju gustoću i diže se uvis. Hlađenjem se gustoća zraka povećava jer se zgušnjava i zrak se spušta dolje.

Smanjenjem nadmorske visine, gustoća zraka se povećava. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na manjim nadmorskim visinama viši.

Vlažnost zraka ovisi o udjelu vodene pare u zraku. Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o količini padalina, temperaturi i geografskom položaju. U tropskim je krajevima, gdje pada mnogo kiše, udio vodene pare u zraku veći nego u suhim krajevima Zemlje.

Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.

Gustoća zraka mijenja se ovisno o temperaturi. Gustoća hladnog zraka veća je od gustoće toplog zraka. Hlađenjem se gustoća zraka povećava jer se zgušnjava i zrak se spušta dolje. Zagrijavanjem se zrak širi, ima manju gustoću i diže se uvis.

Energija vjetra iskorištava se u vjetroelektranama, gdje se pretvara u električnu energiju. Energija vjetra ubraja se u obnovljive izvore energije. Obnovljivi se izvori energije stalno obnavljaju i ne mogu se potrošiti.

Na vrhovima planina tlak zraka je nizak jer je zrak rjeđi, odnosno manje je gustoće i slabije pritišće tijela ispod sebe. Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.

Zrak se hlađenjem zgušnjava, gustoća mu se povećava i spušta se dolje. Promjenom temperature mijenja se gustoća zraka. Gustoća toplog zraka manja je od gustoće hladnog zraka. Zagrijavanjem se zrak širi, ima manju gustoću i diže se uvis.

Sunce je glavni izvor svjetlosne i toplinske energije na Zemlji. Bez Sunca, život na Zemlji ne bi bio moguć. Zemlja je na takvoj udaljenosti od Sunca da prima dovoljnu, a ne preveliku količinu Sunčeva zračenja. Uz to, povoljni uvjeti za život na Zemlji postoje i zbog Zemljine atmosfere, koja zaustavlja dio štetnog Sunčeva zračenja.

Tlak zraka nam govori kojom težinom zrak pritišće tijelo ispod sebe. Tlak zraka može se mijenjati ovisno o različitim čimbenicima, kao što je nadmorska visina. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.

Energija vjetra iskorištava se u vjetroelektranama, gdje se pretvara u električnu energiju. Energija vjetra ubraja se u obnovljive izvore energije. Obnovljivi se izvori energije stalno obnavljaju i ne mogu se potrošiti.

Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini područja, geografskom položaju, dobu dana i godišnjem dobu. Temperatura zraka vrlo se razlikuje na različitim područjima na Zemlji. Primjerice, porastom nadmorske visine, temperatura zraka se smanjuje.

Gustoća zraka je promjenjiva, što znači da zrak nema uvijek istu gustoću. Primjerice, gustoća zraka mijenja se ovisno o temperaturi. Gustoća hladnog zraka veća je od gustoće toplog zraka. Hlađenjem se gustoća zraka povećava jer se zgušnjava i zrak se spušta dolje. Zagrijavanjem se zrak širi, ima manju gustoću i diže se uvis.

Sunce je glavni izvor svjetlosne i toplinske energije na Zemlji. Bez Sunca, život na Zemlji ne bi bio moguć. Zemlja je na takvoj udaljenosti od Sunca da prima dovoljnu, a ne preveliku količinu Sunčeva zračenja. Uz to, povoljni uvjeti za život na Zemlji postoje i zbog Zemljine atmosfere, koja zaustavlja dio štetnog Sunčeva zračenja.

Gustoća zraka mijenja se ovisno o temperaturi. Gustoća toplog zraka manja je od gustoće hladnog zraka. Zagrijavanjem se zrak širi, ima manju gustoću i diže se uvis. Hlađenjem se gustoća zraka povećava jer se zgušnjava i zrak se spušta dolje.

Gustoća zraka manja je od gustoće vode. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Uspoređujući dvije različite tvari, gušća je ona koja ima više čestica u jednakom dijelu prostora.

Zagrijavanjem se zrak širi, ima manju gustoću i diže se uvis. Promjenom temperature mijenja se gustoća zraka. Gustoća toplog zraka manja je od gustoće hladnog zraka. Hlađenjem se gustoća zraka povećava jer se zgušnjava i zrak se spušta dolje.

Gustoća zraka je na vrhovima planina mala. Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.

Gustoća zraka je na vrhovima planina mala. Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.

Na području Republike Hrvatske bura može imati snažan i štetan utjecaj na okoliš. Bura može otežavati promet. Ako na nekom području dođe do požara, bura potiče njegovo širenje i otežava gašenje.

Vjetar nastaje zbog razlika u gustoći zraka, odnosno razlika u temperaturi zraka. Zrak zbog tih razlika u gustoći, odnosno temperaturi, neprestano kruži te nastaje strujanje zraka koje osjećamo kao vjetar. Hladni se zrak veće gustoće spušta, a topli se zrak manje gustoće podiže uvis.

Energija vjetra ubraja se u obnovljive izvore energije. Obnovljivi se izvori energije stalno obnavljaju i ne mogu se potrošiti. Energija vjetra iskorištava se u vjetroelektranama, gdje se pretvara u električnu energiju.

Energija vjetra iskorištava se u vjetroelektranama, gdje se pretvara u električnu energiju. Energija vjetra ubraja se u obnovljive izvore energije. Obnovljivi se izvori energije stalno obnavljaju i ne mogu se potrošiti.

Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini područja, geografskom položaju, dobu dana i godišnjem dobu. Temperatura zraka vrlo se razlikuje na različitim područjima na Zemlji. Primjerice, porastom nadmorske visine, temperatura zraka se smanjuje.

Tlak zraka nam govori kojom težinom zrak pritišće tijelo ispod sebe. Tlak zraka može se mijenjati ovisno o različitim čimbenicima, kao što je nadmorska visina. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.