Životni uvjeti u tlu

Među česticama tla postoje prostori koje može ispuniti voda. Količina vode u tlu iskazuje se kao vlažnost tla. Na primjer, nakon kiše je vlažnost tla velika. Tada voda zauzima prostore među česticama u kojima je bio zrak.

Voda se ne zadržava u šljunčanom tlu, već prolazi kroz njega. Pore su veći ili manji međuprostori među česticama tla. Šljunčano je tlo najprozračnije. Prozračnija tla imaju više velikih pora (šljunčano), a vlažnija tla više manjih pora (glineno, ilovasto).

Humus nastaje u površinskom sloju tla. Humus je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu te čini tlo toplijim, prozračnijim i rahlijim. Tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje.

Boja tla određena je sastavom tla, odnosno udjelom i vrstom mineralnih i organskih tvari u tlu. Na primjer, tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje (crnica).

Vlažnost tla ovisi o poroznosti tla. Pore su veći ili manji međuprostori među česticama tla. Prozračnija tla imaju više velikih pora, a vlažnija tla više manjih pora. Voda se ne zadržava u jako poroznim tlima, već prolazi kroz njih. Glinena, ilovasta i humusna tla imaju više manjih pora u kojima se voda zadržava.

Razgradnjom uginulih organizama u tlu nastaje humus. Humus nastaje u površinskom sloju tla. Zaslužan je za plodnost tla jer zadržava vodu te čini tlo toplijim, prozračnijim i rahlijim. Tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje.

U površinskim se slojevima tla temperature više mijenjaju nego u dubljim slojevima tla. Česte promjene temperature zraka utječu na temperaturu površine tla. Tlo se zagrijava upijanjem Sunčeve topline.

U dubljim slojevima tla temperatura je stabilnija nego u površinskim slojevima. Česte promjene temperature zraka utječu na temperaturu površinskih slojeva tla. Stabilna temperatura u dubljim slojevima tla važna je za život organizama u tlu te korijenja biljaka, koji su tako manje izloženi promjenama temperature.

Tlo ubrajamo u smjese tvari jer sadrži različite tvari. Sastoji se od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio čine mineralne i organske tvari, tekući dio voda, a plinoviti dio zrak.

U površinskim se slojevima tla temperature više mijenjaju nego u dubljim slojevima tla. Česte promjene temperature zraka utječu na temperaturu površine tla. Tlo se zagrijava upijanjem Sunčeve topline. Stabilna temperatura u dubljim slojevima tla važna je za život organizama u tlu te korijenja biljaka, koji su tako manje izloženi promjenama temperature.

Tlo u kojem ima puno prostora među česticama tla je rahlo. Tlo se rahli oranjem. Korijenje biljaka lakše prodire kroz rahlo tlo i bolje upija vodu s otopljenim mineralnim tvarima.

Neke biljke, poput hortenzije, mijenjaju boju cvjetova ovisno o kiselosti tla. Pomoću boje cvjetova hortenzije možemo zaključiti kakve je kiselosti tlo na kojem rastu. Različita tla razlikuju se prema kiselosti.

Gujavice su životinje poželjne u tlu jer ga čine rahlim i plodnim. Hodnici koje gujavice kopaju u tlu čine ga rahlim i obogaćuju zrakom. Sudjeluju i u stvaranju humusa jer imaju ulogu u razgradnji biljnih i životinjskih ostataka u tlu, čime povećavaju plodnost tla.

Vlažnost tla ovisi o poroznosti tla. Pore su veći ili manji međuprostori među česticama tla. Prozračnija tla imaju više velikih pora, a vlažnija tla više manjih pora. Voda se ne zadržava u jako poroznim tlima, već prolazi kroz njih. Glinena, ilovasta i humusna tla imaju više manjih pora u kojima se voda zadržava.

Tlo ubrajamo u smjese tvari jer sadrži različite tvari. Sastoji se od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio čine mineralne i organske tvari, tekući dio voda, a plinoviti dio zrak.

Različita tla razlikuju se prema kiselosti. Neke biljke, poput hortenzije, mijenjaju boju cvjetova ovisno o kiselosti tla. Pomoću boje cvjetova hortenzije možemo zaključiti kakve je kiselosti tlo na kojem rastu.

Gujavice su životinje poželjne u tlu jer ga čine rahlim i plodnim. Hodnici koje gujavice kopaju u tlu čine ga rahlim i obogaćuju zrakom. Sudjeluju i u stvaranju humusa jer imaju ulogu u razgradnji biljnih i životinjskih ostataka u tlu, čime povećavaju plodnost tla.

Biljke mesojedi rastu na kiselom tlu. Različita tla razlikuju se prema kiselosti. Neke biljke, poput hortenzije, mijenjaju boju cvjetova ovisno o kiselosti tla.

Boja tla određena je sastavom tla, odnosno udjelom i vrstom mineralnih i organskih tvari u tlu. Na primjer, tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje (crnica).

Biljke mesojedi, pitomi kesten i hortenzija rastu na kiselom tlu. Različita tla razlikuju se prema kiselosti. Neke biljke, poput hortenzije, mijenjaju boju cvjetova ovisno o kiselosti tla. Pomoću boje cvjetova hortenzije možemo zaključiti kakve je kiselosti tlo na kojem rastu.

Tlo se rahli oranjem. Tlo u kojem ima puno prostora među česticama tla je rahlo. Korijenje biljaka lakše prodire kroz rahlo tlo i bolje upija vodu s otopljenim mineralnim tvarima.

Glineno tlo zadržava najviše vode. Vlažnost tla ovisi o poroznosti tla. Pore su veći ili manji međuprostori među česticama tla. Prozračnija tla imaju više velikih pora (šljunčano i pjeskovito tlo), a vlažnija tla više manjih pora (glineno, ilovasto, humusno tlo).

Razgradnjom uginulih organizama u tlu nastaje humus. Humus nastaje u površinskom sloju tla. Zaslužan je za plodnost tla jer zadržava vodu te čini tlo toplijim, prozračnijim i rahlijim. Tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje.

Boja tla određena je sastavom tla, odnosno udjelom i vrstom mineralnih i organskih tvari u tlu. Na primjer, tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje (crnica). Humus je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu te čini tlo toplijim, prozračnijim i rahlijim.

Šljunčano je tlo najprozračnije. Pore su veći ili manji međuprostori među česticama tla. Prozračnija tla imaju više velikih pora, a vlažnija tla više manjih pora. Voda se ne zadržava u jako poroznim tlima, već prolazi kroz njih.

Pitomi kesten raste na kiselom tlu. Različita tla razlikuju se prema kiselosti. Neke biljke, poput hortenzije, mijenjaju boju cvjetova ovisno o kiselosti tla.

Oranje je postupak kojim se tlo rahli. Tlo u kojem ima puno prostora među česticama tla je rahlo. Korijenje biljaka lakše prodire kroz rahlo tlo i bolje upija vodu s otopljenim mineralnim tvarima.

Između čestica tla mogu se nalaziti i voda i zrak. Tlo zato ubrajamo u smjese tvari jer sadrži različite tvari. Sastoji se od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio čine mineralne i organske tvari, tekući dio voda, a plinoviti dio zrak.

Plodnost tla određuju količina mineralnih tvari, organskih tvari, vode i zraka u tlu te toplina tla. Plodna tla omogućuju uspješan rast i razvoj biljaka. Humus je zaslužan za plodnost tla jer zadržava vodu te čini tlo toplijim, prozračnijim i rahlijim. Tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje.

Neke biljke, poput hortenzije, mijenjaju boju cvjetova ovisno o kiselosti tla. Pomoću boje cvjetova hortenzije možemo zaključiti kakve je kiselosti tlo na kojem rastu. Različita tla razlikuju se prema kiselosti.

Boja tla određena je sastavom tla, odnosno udjelom i vrstom mineralnih i organskih tvari u tlu. Na primjer, tla s puno humusa su tamnosmeđe do crne boje (crnica).

Glinena, ilovasta i humusna tla imaju više manjih pora u kojima se voda zadržava. Pore su veći ili manji međuprostori među česticama tla. Vlažnost tla ovisi o poroznosti tla. Prozračnija tla imaju više velikih pora, a vlažnija tla više manjih pora. Voda se ne zadržava u jako poroznim tlima, već prolazi kroz njih - to su šljunčano i pjeskovito tlo.

Tlo u kojem ima puno prostora među česticama tla je rahlo. Tlo se rahli oranjem. Korijenje biljaka lakše prodire kroz rahlo tlo i bolje upija vodu s otopljenim mineralnim tvarima. Zbijeno tlo ima manje prostora među česticama tla.

Veličina i oblik čestica određuju strukturu tla. Tla se razlikuju i prema boji - na primjer, crvenica i crnica. Također, različita tla razlikuju se po prozračnosti (udjelu zraka), vlažnosti (udjelu vode), plodnosti itd.

Tlo ubrajamo u smjese tvari jer sadrži različite tvari. Sastoji se od čvrstog, tekućeg i plinovitog dijela. Čvrsti dio čine mineralne i organske tvari, tekući dio voda, a plinoviti dio zrak.