Voda - bogatstvo prirode

Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.

Najveći udio površine Zemlje prekriva morska voda. Morska voda čini 97 % od ukupne vode na Zemlji. Morska su voda oceani i mora. Ostalih 3 % čine kopnene vode, u koje se ubrajaju ledenjaci, podzemne i površinske vode.

Hidroelektrane su postrojenja u kojima se iskorištava energija vode i pretvara u električnu energiju. Grade se na rijekama, gdje voda struji i pokreće uređaje za pretvorbu energije. Energija vode se ubraja u obnovljive izvore energije, a to su izvori energije koji se mogu djelomično ili u potpunosti obnoviti.

Najveći udio u tijelima živih bića zauzima voda. U vodi se odvijaju procesi koji omogućuju održavanje organizma na životu. Primjerice, u tijelu se čovjeka udio vode smanjuje starenjem te se tako usporavaju i životni procesi.

Krv sadrži najviše vode, oko 92 %. Bubrezi sadrže oko 83 % vode, mozak oko 75 %, mišići oko 60 %, a kosti oko 22 %. Općenito, najveći udio u tijelima živih bića zauzima voda. U vodi se odvijaju procesi koji omogućuju održavanje organizma na životu. U tijelu se čovjeka udio vode smanjuje starenjem te se tako usporavaju i životni procesi.

Ledenjaci, podzemne i površinske vode ubrajaju se u kopnene vode. Kopnene vode čine 3 % od ukupne vode na Zemlji. Ispod površine tla teku podzemne vode, koje se često koriste kao izvor vode za kućanstva. Površinske su vode tekućice i stajaćice. Tekućice su rijeke i potoci, a stajaćice bare, močvare, jezera, ribnjaci.

Kopnene vode čine 3 % od ukupne vode na Zemlji. Kopnene su vode ledenjaci, podzemne i površinske vode. Površinske su vode tekućice i stajaćice. Tekućice su rijeke i potoci, a stajaćice bare, močvare, jezera, ribnjaci. U ledenjacima je zarobljena najveća količina kopnenih voda, no ta voda živim bićima nije dostupna. Najmanje je površinskih voda, a one su živim bićima dostupnije za korištenje.

Energija vode ubraja se u obnovljive izvore energije. Obnovljivi su izvori energije oni izvori koji se mogu djelomično ili u potpunosti obnoviti. Hidroelektrane su postrojenja u kojima se iskorištava energija vode i pretvara u električnu energiju. Grade se na rijekama, gdje voda struji i pokreće uređaje za pretvorbu energije.

Hidroelektrane su postrojenja u kojima se iskorištava energija vode i pretvara u električnu energiju. Grade se na rijekama, gdje voda struji i pokreće uređaje za pretvorbu energije. Energija vode se ubraja u obnovljive izvore energije, a to su izvori energije koji se mogu djelomično ili u potpunosti obnoviti.

Kopno čini otprilike 29 % Zemljine površine. Vodom je prekriveno otprilike 71 % Zemljine površine i često se zato Zemlja naziva plavim planetom. Najveći udio čini morska voda (97 %), a samo 3 % kopnene vode.

Kopnene su vode ledenjaci, podzemne i površinske vode. Ispod površine tla teku podzemne vode, koje se često koriste kao izvor vode za kućanstva. Površinske su vode tekućice i stajaćice. Tekućice su rijeke i potoci, a stajaćice bare, močvare, jezera, ribnjaci. Kopnene vode čine 3 % od ukupne vode na Zemlji.

Zamrzavanjem vode nastaje led, koji zauzima veći volumen od tekuće vode. Na primjer, zamrznemo li staklenu bocu napunjenu vodom do vrha, boca će puknuti jer se led širi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode.

U ledenjacima je zarobljena najveća količina kopnenih voda, no ta voda živim bićima nije dostupna. Najmanje je površinskih voda, a one su živim bićima dostupnije za korištenje. Zalihe pitke kopnene vode treba održivo iskorištavati i štititi od onečišćenja.

Hidroelektrane su postrojenja u kojima se iskorištava energija vode i pretvara u električnu energiju. Grade se na rijekama, gdje voda struji i pokreće uređaje za pretvorbu energije. Energija vode se ubraja u obnovljive izvore energije, a to su izvori energije koji se mogu djelomično ili u potpunosti obnoviti.

Vodom je prekriveno otprilike 71 % Zemljine površine i često se zato Zemlja naziva plavim planetom. Najveći udio čini morska voda (97 %), a samo 3 % kopnene vode. Kopno čini otprilike 29 % Zemljine površine.

Vodom je prekriveno otprilike 71 % Zemljine površine i često se zato Zemlja naziva plavim planetom. Najveći udio čini morska voda (97 %), a samo 3 % kopnene vode. Kopno čini otprilike 29 % Zemljine površine.

Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.

Kopnene su vode na Zemlji raspodijeljene neravnomjerno. S obzirom na to, neke zemlje nemaju dovoljne količine pitke vode za stanovništvo, a neke zemlje imaju mnogo pitke vode i koriste ju bez štednje. Zalihe pitke kopnene vode treba održivo iskorištavati i štititi od onečišćenja.

Najveći udio u tijelima živih bića zauzima voda. U vodi se odvijaju procesi koji omogućuju održavanje organizma na životu. U tijelu se čovjeka udio vode smanjuje starenjem te se tako usporavaju i životni procesi. Krv sadrži najviše vode, oko 92 %. Bubrezi sadrže oko 83 % vode, mozak oko 75 %, mišići oko 60 %, a kosti oko 22 %.

Kopnene vode čine 3 % od ukupne vode na Zemlji. Kopnene su vode ledenjaci, podzemne i površinske vode. Ispod površine tla teku podzemne vode, koje se često koriste kao izvor vode za kućanstva. Površinske su vode tekućice i stajaćice. Tekućice su rijeke i potoci, a stajaćice bare, močvare, jezera, ribnjaci.

Kopnene vode čine 3 % od ukupne vode na Zemlji. Kopnene su vode ledenjaci, podzemne i površinske vode. Površinske su vode tekućice i stajaćice. Tekućice su rijeke i potoci, a stajaćice bare, močvare, jezera, ribnjaci. Morska voda čini 97 % od ukupne vode na Zemlji. Morska su voda oceani i mora.

Tvari u plinovitom agregacijskom stanju imaju nestalan oblik. Čestice plinovite tvari gibaju se u prostoru koji zauzimaju. Suprotno tome, čvrste tvari imaju stalan oblik.

Morska voda čini 97 % od ukupne vode na Zemlji. Morska su voda oceani i mora. Ostalih 3 % čine kopnene vode, u koje se ubrajaju ledenjaci, podzemne i površinske vode.

Vodom je prekriveno otprilike 71 % Zemljine površine i često se zato Zemlja naziva plavim planetom. Najveći udio čini morska voda (97 %), a samo 3 % kopnene vode. Kopno čini otprilike 29 % Zemljine površine.

Kopnene su vode na Zemlji raspodijeljene neravnomjerno. S obzirom na to, neke zemlje nemaju dovoljne količine pitke vode za stanovništvo, a neke zemlje imaju mnogo pitke vode i koriste ju bez štednje. Zalihe pitke kopnene vode treba održivo iskorištavati i štititi od onečišćenja.

Tvari u plinovitom agregacijskom stanju imaju nestalan oblik. Čestice plinovite tvari gibaju se u prostoru koji zauzimaju. Suprotno tome, čvrste tvari imaju stalan oblik.

Hidroelektrane su postrojenja u kojima se iskorištava energija vode i pretvara u električnu energiju. Grade se na rijekama, gdje voda struji i pokreće uređaje za pretvorbu energije. Energija vode se ubraja u obnovljive izvore energije, a to su izvori energije koji se mogu djelomično ili u potpunosti obnoviti.

Obnovljivi su izvori energije oni izvori koji se mogu djelomično ili u potpunosti obnoviti. Na primjer, energija vode ubraja se u obnovljive izvore energije. Hidroelektrane su postrojenja u kojima se iskorištava energija vode i pretvara u električnu energiju. Grade se na rijekama, gdje voda struji i pokreće uređaje za pretvorbu energije.

Najveći udio u tijelima živih bića zauzima voda. U vodi se odvijaju procesi koji omogućuju održavanje organizma na životu. U tijelu se čovjeka udio vode smanjuje starenjem te se tako usporavaju i životni procesi.

Energija vode ubraja se u obnovljive izvore energije. Obnovljivi su izvori energije oni izvori koji se mogu djelomično ili u potpunosti obnoviti. Hidroelektrane su postrojenja u kojima se iskorištava energija vode i pretvara u električnu energiju. Grade se na rijekama, gdje voda struji i pokreće uređaje za pretvorbu energije. Energija vode može biti i razornog djelovanja, primjerice snažni udari valova na obali i poplave koje nanose materijalnu štetu.

Najveći udio površine Zemlje prekriva morska voda. Morska voda čini 97 % od ukupne vode na Zemlji. Morska su voda oceani i mora. Ostalih 3 % čine kopnene vode, u koje se ubrajaju ledenjaci, podzemne i površinske vode.