Priroda oko nas

Živa bića udišu kisik, a izdišu zrak s ugljikovim dioksidom i vodenom parom. Plućima diše većina kopnenih životinja. Zrak je smjesa plinova, a kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića.

Živa bića obilježavaju disanje, hranjenje, izlučivanje otpadnih i štetnih tvari, kretanje, podražljivost, rast, razvoj, razmnožavanje, starenje i umiranje. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Na primjer, čovjek i galeb dijele ova obilježja.

Stanište je područje na kojem živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive.

Biologija je prirodna znanost koja proučava živa bića. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka. Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Fizika je prirodna znanost koja proučava tvari i energiju, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka. Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Tvari se ne mogu uništiti i ne mogu se stvoriti ni iz čega. One se u prirodi stalno obnavljaju te mijenjaju oblike i svojstva. Tvari mogu biti čvrste, tekuće ili plinovite.

Biologija, kemija, fizika, geologija, geofizika su prirodne znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu. Živa bića proučava biologija. Sastav i promjene tvari proučava kemija. Tvari i energiju, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu proučava fizika. Građu i promjene planeta Zemlje proučavaju geologija i geofizika.

Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Tvari mogu biti čvrste, tekuće ili plinovite. Na primjer, led je čvrst, voda tekuća, a vodena para plinovita. Tvari se ne mogu uništiti i ne mogu se stvoriti ni iz čega. One se u prirodi stalno obnavljaju te mijenjaju oblike i svojstva.

Geologija je prirodna znanost koja proučava građu i promjene planeta Zemlje. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka. Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Fizika je prirodna znanost koja proučava tvari i energiju, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka.

Tvar je sve što zauzima prostor i ima masu. Tvari se ne mogu uništiti i ne mogu se stvoriti ni iz čega. One se u prirodi stalno obnavljaju te mijenjaju oblike i svojstva. Tvari mogu biti čvrste, tekuće ili plinovite. Gustoća, tvrdoća, elastičnost, boja, miris, topljivost i zapaljivost neka su od svojstava tvari.

Biologija je prirodna znanost koja proučava živa bića. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka.

Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Neživa su priroda voda, tlo, stijene, Mjesec, zvijezde, Sunce. Živa i neživa priroda su povezane. Čovjek je živo biće, a tlo, voda i zrak su neživa priroda. Na primjer, čovjek je usko povezan s tlom na kojem uzgaja hranu, s vodom koju pije i zrakom koji udiše.

Biologija, kemija, fizika, geologija, geofizika su prirodne znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu. Živa bića proučava biologija. Sastav i promjene tvari proučava kemija. Tvari i energiju, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu proučava fizika. Građu i promjene planeta Zemlje proučavaju geologija i geofizika.

Živa bića obilježavaju disanje, hranjenje, izlučivanje otpadnih i štetnih tvari, kretanje, podražljivost, rast, razvoj, razmnožavanje, starenje i umiranje. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive. Na primjer, čovjek i galeb dijele ova obilježja.

Tijela su građena od tvari. Na primjer, tvari su drvo i metal, a stol je tijelo koje te tvari grade. Tvari se ne mogu uništiti i ne mogu se stvoriti ni iz čega. One se u prirodi stalno obnavljaju te mijenjaju oblike i svojstva. Tvari mogu biti čvrste, tekuće ili plinovite.

Geologija i geofizika su prirodne znanosti koje proučavaju građu i promjene planeta Zemlje. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka.

Pretpostavka ili hipoteza mogući je odgovor na istraživačko pitanje. Sastavni je dio znanstvenog istraživanja. U znanstvenom se istraživanju točnost pretpostavke provjerava obradom podataka.

Istraživanja prirode mogu se provoditi u prirodi i u laboratoriju. Znanstvenici u prirodi promatraju, opažaju i prikupljaju podatke. Znanstvenici u laboratoriju prikupljene podatke mogu obrađivati i analizirati te donositi zaključke.

Geologija i geofizika su prirodne znanosti koje proučavaju građu i promjene planeta Zemlje. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka. Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Kemija je prirodna znanost koja proučava sastav i promjene tvari. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka. Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Gustoća, tvrdoća, elastičnost, boja, miris, topljivost i zapaljivost neka su od svojstava tvari. Tvari se u prirodi nalaze u tri agregacijska stanja: čvrstom, tekućem i plinovitom. Tvari se ne mogu uništiti i ne mogu se stvoriti ni iz čega. One se u prirodi stalno obnavljaju te mijenjaju oblike i svojstva.

Biologija je prirodna znanost koja proučava živa bića. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka. Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Kemija je prirodna znanost koja proučava sastav i promjene tvari. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka. Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Fizika je prirodna znanost koja proučava tvari i energiju, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka. Znanstveno istraživanje uključuje promatranje prirode pomoću kojeg se postavlja istraživačko pitanje na koje je cilj dobiti odgovor. Zatim se postavlja pretpostavka (hipoteza) kao mogući odgovor na pitanje. Prikupljaju se, analiziraju i prikazuju podaci te se iz njih izvode zaključci.

Tvari se u prirodi nalaze u tri agregacijska stanja: čvrstom, tekućem i plinovitom. Na primjer, led je čvrst, voda tekuća, a vodena para plinovita. Tvari se ne mogu uništiti i ne mogu se stvoriti ni iz čega. One se u prirodi stalno obnavljaju te mijenjaju oblike i svojstva.

Stanište je područje na kojem živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe. Živa su priroda ljudi, biljke, životinje, alge, bakterije, gljive.

Pretpostavka ili hipoteza mogući je odgovor na istraživačko pitanje. Sastavni je dio znanstvenog istraživanja. U znanstvenom se istraživanju točnost pretpostavke provjerava obradom podataka.

Drugi naziv za pretpostavku je hipoteza. Pretpostavka ili hipoteza mogući je odgovor na istraživačko pitanje. Sastavni je dio znanstvenog istraživanja. U znanstvenom se istraživanju točnost pretpostavke provjerava obradom podataka.

Kemija je prirodna znanost koja proučava sastav i promjene tvari. Prirodoznanstvenici provode znanstvena istraživanja kako bi došli do otkrića i zaključaka.