Učitavam...
Prilagodbe živih bića životu u vodi
Masno perje ptica
Prikaži odgovor
Ptice koje žive uz vodu imaju masno perje. To im omogućava da voda s perja lako sklizne. Ptica mokrog perja bi se smrznula na hladnoći te ne bi mogla poletjeti jer bi bila preteška.
Vrati na pitanje
Zašto dupini povremeno moraju izlaziti na površinu vode?
Prikaži odgovor
Dupini povremeno moraju izlaziti na površinu vode kako bi udahnuli zrak obogaćen kisikom. Dupin je sisavac, živi u moru i diše plućima. Vretenastim oblikom i skliskom površinom tijela prilagođen je životu u vodi.
Vrati na pitanje
Kakvim su se oblikom tijela prilagodile neke životinje koje žive na velikim morskim dubinama?
Prikaži odgovor
Neke su se životinje na visoki tlak na velikim morskim dubinama prilagodile spljoštenim oblikom tijela. Na primjer, raža ima spljošteno tijelo i živi na morskom dnu. Tlak je sve veći s povećanjem dubine vode jer je sve veća i ukupna masa vode.
Vrati na pitanje
Koralji
Prikaži odgovor
Koralji se ne kreću u vodi. Pričvršćeni su za podlogu i nazivaju se sjedilačkim životinjama.
Vrati na pitanje
Što su koralji?
Prikaži odgovor
Koralji su životinje. Koralji se ne kreću u vodi. Pričvršćeni su za podlogu i nazivaju se sjedilačkim životinjama.
Vrati na pitanje
Čime diše morski pas?
Prikaži odgovor
Morski pas diše škrgama. Pomoću škrga dobiva kisik iz vode, a ispušta plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su neke životinje razvile za život u vodi. Dupin i plavetni kit su sisavci i dišu plućima, stoga povremeno moraju izranjati na površinu vode.
Vrati na pitanje
Kako se temperatura vode mijenja u odnosu na temperaturu zraka?
Prikaži odgovor
Temperatura vode mijenja se sporije od temperature zraka. Voda se sporije hladi i sporije zagrijava od okolnog zraka. Temperatura vode je u dubljim slojevima cijele godine niska te neke životinje zato imaju masne naslage koje djeluju poput toplinskog izolatora.
Vrati na pitanje
Plivaći mjehur
Prikaži odgovor
Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi. Riba se podiže kada se plivaći mjehur puni plinom, a spušta kada se plivaći mjehur prazni.
Vrati na pitanje
Što ribama omogućuje kretanje prema naprijed u vodi?
Prikaži odgovor
Peraje su posebno prilagođeni udovi za kretanje u vodi. Repna peraja omogućuje ribama kretanje prema naprijed u vodi i najbolje je razvijena. Plivaći mjehur omogućuje ribama kretanje gore-dolje u vodi.
Vrati na pitanje
Kakva je gustoća vode u odnosu na gustoću zraka?
Prikaži odgovor
Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Životinje koje žive u vodi razvile su prilagodbe kako bi lakše savladale otpor vode. Na primjer, većina ih ima vretenast oblik tijela, sklisku površinu, peraje.
Vrati na pitanje
Koji plin iz vode ribe dobivaju disanjem škrgama?
Prikaži odgovor
Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi.
Vrati na pitanje
Tlak u vodi
Prikaži odgovor
Tlak je sve veći s povećanjem dubine vode jer je sve veća i ukupna masa vode. Na primjer, što dublje zaronimo, pritišće nas sve veća količina vode i sve veći tlak. Životinje koje žive na velikim dubinama razvile su posebne prilagodbe na visoki tlak. Na primjer, raža ima spljošteno tijelo.
Vrati na pitanje
Dlaka vidre
Prikaži odgovor
Vidre su vodeni sisavci i imaju masnu dlaku. Prilagodile su se kretanju u vodi te im je tijelo zaštićeno masnom dlakom, koja omogućava da voda s njihova tijela lako sklizne.
Vrati na pitanje
Koji plin ribe ispuštaju disanjem škrgama?
Prikaži odgovor
Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi.
Vrati na pitanje
Disanje dupina
Prikaži odgovor
Dupin je sisavac, živi u moru i diše plućima. Povremeno mora izranjati na površinu vode i udahnuti zrak obogaćen kisikom. Vretenastim oblikom i skliskom površinom tijela prilagođen je životu u vodi.
Vrati na pitanje
Koju prilagodbu imaju ptice na život uz vodu?
Prikaži odgovor
Ptice koje žive uz vodu imaju masno perje. To im omogućava da voda s perja lako sklizne. Ptica mokrog perja bi se smrznula na hladnoći te ne bi mogla poletjeti jer bi bila preteška.
Vrati na pitanje
Koji je organ riba važan za kretanje prema gore i dolje u vodi?
Prikaži odgovor
Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi. Riba se podiže kada se plivaći mjehur puni plinom, a spušta kada se plivaći mjehur prazni.
Vrati na pitanje
Vretenast oblik tijela
Prikaži odgovor
Vretenast oblik najčešći je oblik tijela životinja koje žive u vodi. Takvim se oblikom tijela smanjuje otpor vode pri kretanju. Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz vodu je kretanje teže nego kroz zrak.
Vrati na pitanje
Čime dupin diše?
Prikaži odgovor
Dupin je sisavac, živi u moru i diše plućima. Povremeno mora izranjati na površinu vode i udahnuti zrak obogaćen kisikom. Vretenastim oblikom i skliskom površinom tijela prilagođen je životu u vodi.
Vrati na pitanje
Kakva je gustoća zraka u odnosu na gustoću vode?
Prikaži odgovor
Gustoća zraka manja je od gustoće vode. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Životinje koje žive u vodi razvile su prilagodbe kako bi lakše savladale otpor vode. Na primjer, većina ih ima vretenast oblik tijela, sklisku površinu, peraje.
Vrati na pitanje
Koji je najčešći oblik tijela životinja koje žive u vodi?
Prikaži odgovor
Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz vodu je kretanje teže nego kroz zrak. Vretenast oblik najčešći je oblik tijela životinja koje žive u vodi. Takvim se oblikom tijela smanjuje otpor vode pri kretanju.
Vrati na pitanje
Povećanjem dubine vode, tlak je:
Prikaži odgovor
Tlak je sve veći s povećanjem dubine vode jer je sve veća i ukupna masa vode. Na primjer, što dublje zaronimo, pritišće nas sve veća količina vode i sve veći tlak. Životinje koje žive na velikim dubinama razvile su posebne prilagodbe na visoki tlak. Na primjer, raža ima spljošteno tijelo.
Vrati na pitanje
Kada iz plivaćeg mjehura ribe plin izlazi van, riba se u vodi:
Prikaži odgovor
Riba se spušta kada se plivaći mjehur prazni, a podiže kada se plivaći mjehur puni. Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi.
Vrati na pitanje
Čime ribe dišu u vodi?
Prikaži odgovor
Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi.
Vrati na pitanje
Koja voda sadrži najviše otopljenih tvari?
Prikaži odgovor
Morska voda sadrži najviše otopljenih tvari. U morskoj je vodi otopljeno više morske soli nego što je u kopnenoj vodi otopljeno vapnenca. Morska voda pruža veći otpor uronjenim tijelima i lakše je plivati u morskoj nego kopnenoj vodi.
Vrati na pitanje
Koja morska životinja diše plućima?
Prikaži odgovor
Dupin je sisavac, živi u moru i diše plućima. Povremeno mora izranjati na površinu vode i udahnuti zrak obogaćen kisikom. Vretenastim oblikom i skliskom površinom tijela prilagođen je životu u vodi.
Vrati na pitanje
Kada se plivaći mjehur ribe puni plinom, riba se u vodi:
Prikaži odgovor
Riba se podiže kada se plivaći mjehur puni plinom, a spušta kada se plivaći mjehur prazni. Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi.
Vrati na pitanje
Kakva je gustoća morske vode u odnosu na gustoću kopnene vode?
Prikaži odgovor
Gustoća morske vode veća je od gustoće kopnene vode. U morskoj je vodi otopljeno više morske soli nego što je u kopnenoj vodi otopljeno vapnenca. Primjerice, lakše je plivati u morskoj vodi nego u kopnenoj jer morska voda jače potiskuje tijela prema površini.
Vrati na pitanje
Repna peraja
Prikaži odgovor
Peraje su posebno prilagođeni udovi za kretanje u vodi. Repna peraja omogućuje ribama kretanje prema naprijed u vodi i najbolje je razvijena.
Vrati na pitanje
Disanje riba
Prikaži odgovor
Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi.
Vrati na pitanje
Plivaće kožice
Prikaži odgovor
Plivaće su kožice prilagodba životu u vodi. Žabe su vodozemci koji dio života provode u vodi. Plivaće kožice između prstiju nogu im olakšavaju kretanje u vodi jer povećaju površinu noge i time žabe lakše \"odguruju\" vodu.
Vrati na pitanje
Koju prilagodbu imaju vidre na život uz vodu?
Prikaži odgovor
Vidre su vodeni sisavci i imaju masnu dlaku. Prilagodile su se kretanju u vodi te im je tijelo zaštićeno masnom dlakom, koja omogućava da voda s njihova tijela lako sklizne.
Vrati na pitanje