Biljke koriste energiju vjetra za oprašivanje i rasprostranjivanje tako da stvaraju sitnu i laku pelud i sjemenke koje vjetar može raznositi. Takve biljke lako se šire na velike udaljenosti jer vjetar raznosi njihove sjemenke.

Snažna krila i mišići, šuplje i lagane kosti te perje prilagodbe su ptica na letenje. Snažni mišići pokreću krila, letno perje na krilima i repu pomaže u uspješnom letenju, a zbog šupljih kosti ptice su lagane. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka.

Medvjed rezervnu hranu u tijelu pohranjuje u obliku masnih naslaga. Općenito, najčešći su oblik rezervne hrane u životinja masti, koje se nakupljaju u tijelu i potom troše za dobivanje energije zbog gladovanja ili zimskog sna. Tijekom ljeta i jeseni mnoge životinje nakupe masne naslage jer tada ima najviše hrane, a zimi ih potroše uslijed nestašice hrane.

Snažna krila i mišići, šuplje i lagane kosti te perje prilagodbe su ptica na letenje. Snažni mišići pokreću krila, letno perje na krilima i repu pomaže u uspješnom letenju, a zbog šupljih kosti ptice su lagane. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka.

Žabe su vodozemci. Vodozemci nisu u potpunosti prilagođeni životu na kopnu. Za razmnožavanje im je potrebna voda. Vodozemce zato nalazimo na vlažnim staništima.

Gmazovi su jedna od skupina životinja čija se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša. Životinje koje pripadaju toj skupini su, primjerice, kornjače, zmije i krokodili. Reguliraju svoju tjelesnu temperaturu tako što se sklone od prevelikih vrućina ili hladnoće. Sisavci i ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu.

Ptice selice prije seobe puno jedu kako bi nakupile masne naslage ispod kože. Tijekom seobe koriste energiju iz masnih naslaga za let. Općenito, najčešći su oblik rezervne hrane u životinja masti, koje se nakupljaju u tijelu i potom troše za dobivanje energije zbog gladovanja ili zimskog sna. Tijekom ljeta i jeseni mnoge životinje nakupe masne naslage jer tada ima najviše hrane, a zimi ih potroše uslijed nestašice hrane.

Dabar je sisavac i ima stalnu tjelesnu temperaturu. Stalna temperatura tijela omogućuje sisavcima preživljavanje u hladnim uvjetima. Neke od prilagodbi za čuvanje topline tijela dabra su masno tkivo i krzno. Žaba je vodozemac, a krokodil gmaz te njihove tjelesne temperature ovise o temperaturi okoliša.

Gušteri su gmazovi i njihova tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoliša. Uz guštere, životinje koje pripadaju skupini gmazova su, primjerice, kornjače, zmije i krokodili. Reguliraju svoju tjelesnu temperaturu tako što se sklone od prevelikih vrućina ili hladnoće. Za razliku od njih, sisavci i ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu.

Krzno sisavaca je gušće zimi nego ljeti. Gusto krzno štiti od hladnoće. Uz to, zrak je loš vodič topline, odnosno toplinski je izolator. Primjerice, tijekom hladnih dana životinjama se podižu dlaka i perje, između kojih se nalazi zrak. Zato životinje sporije gube toplinu iz tijela, odnosno sporije se hlade.

Ptice imaju šuplje i lagane kosti. To im omogućuje letenje jer smanjuje masu tijela te se bolje kreću u zraku. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka. Snažna krila i mišići, šuplje i lagane kosti te perje prilagodbe su ptica na letenje. Snažni mišići pokreću krila, letno perje na krilima i repu pomaže u uspješnom letenju, a zbog šupljih kosti ptice su lagane.

Nakon što su biljke iz vode prešle na kopno, morale su razviti organe koji će ih na zraku, koji je manje gustoće od vode, držati uspravnima. Kao oslonac razvile su korijen, a za rast u visinu čvrstu stabljiku.

Neke ptice tijekom letenja koriste strujanje zraka kako bi trošile manje energije. Taj se oblik kretanja naziva jedrenje zrakom. Satima mogu jedriti bez zamahivanja krilima i tako prijeći velike udaljenosti.

Šišmiši su jedini sisavci koji lete. Razvili su posebnu građu tijela koja im omogućuje letenje. Imaju tanke i lagane kosti te leteću kožicu. Leteća kožica povezuje duge prste prednjih i stražnjih nogu.

Zrak je loš vodič topline, odnosno toplinski je izolator. Primjerice, tijekom hladnih dana životinjama se podižu dlaka i perje, između kojih se nalazi zrak. Zato životinje sporije gube toplinu iz tijela, odnosno sporije se hlade.

Bijeli zečevi na tlu prekrivenom snijegom imaju veću šansu za preživljavanje. Slabije su uočljivi grabežljivcu, kao što je lisica koja ih lovi. Bojom krzna prilagodili su se staništu prekrivenom snijegom na kojem žive. Smeđi su zečevi na tlu prekrivenom snijegom lakše uočljivi, pa su time i lakši plijen grabežljivcima.

Žabe su vodozemci i imaju pluća, no dišu i kožom. Pauci i kukci nemaju pluća, već zrak ulazi kroz otvore na tijelu na koje se nastavljaju cjevčice te dovode kisik do svih stanica.

Žabe su vodozemci, žive na vlažnim staništima i imaju tanku i sluzavu kožu koja ih štiti od isušivanja. Zbog tanke kože ne smiju biti dugo izložene jakom Sunčevom zračenju. Žaba dijelom dišu i kožom te zbog toga njihova koža mora biti vlažna.

Ptice su jedna od skupina životinja čija je tjelesna temperatura stalna. Primjerice, to su sova, golub, vrana, roda. Stalna temperatura tijela omogućuje im preživljavanje u hladnim uvjetima. Jedna od prilagodbi za čuvanje topline tijela ptica je njihovo perje. Uz ptice, stalnu temperaturu tijela imaju i sisavci. Vodozemci i kukci skupine su životinja kod kojih se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša.

Zmija je gmaz, a gmazovi su jedna od skupina životinja čija se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša. Reguliraju svoju tjelesnu temperaturu tako što se sklone od prevelikih vrućina ili hladnoće. Sisavci i ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu. Pas je sisavac, a golub je ptica.

Smeđi zečevi na tlu prekrivenom otpalim lišćem imaju veću šansu za preživljavanje. Slabije su uočljivi grabežljivcu, kao što je lisica koja ih lovi. Bijeli su zečevi na tlu prekrivenom otpalim lišćem lakše uočljivi, pa su time i lakši plijen grabežljivcima.

Gustoća zraka manja je od gustoće vode. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Uspoređujući dvije različite tvari, gušća je ona koja ima više čestica u jednakom dijelu prostora.

Šišmiši su jedini sisavci koji lete. Razvili su posebnu građu tijela koja im omogućuje letenje. Imaju tanke i lagane kosti te leteću kožicu. Leteća kožica povezuje duge prste prednjih i stražnjih nogu.

Žabe dišu plućima i kožom. Žabe su vodozemci, žive na vlažnim staništima i imaju tanku i sluzavu kožu koja ih štiti od isušivanja i omogućuje im disanje. Zbog tanke kože ne smiju biti dugo izložene jakom Sunčevom zračenju.

Ptice koje žive uz vodu imaju masno perje. To im omogućava da voda s perja lako sklizne. Također, ptica mokrog perja bi se smrznula na hladnoći te ne bi mogla poletjeti jer bi bila preteška.

Gmazovi su prvi pravi kopneni kralježnjaci. Suhu kožu s ljuskama razvili su kao prilagodbu na kopneni način života. Gmazovi nisu ovisni o vodi, ali dio života mogu provesti u njoj.

Kukci nemaju pluća, već zrak ulazi kroz otvore na tijelu na koje se nastavljaju cjevčice te dovode kisik do svih stanica. Žabe su vodozemci i imaju pluća, no dišu i kožom. Gušteri su gmazovi i imaju pluća.

Kornjače su gmazovi. Gmazovi su prvi pravi kopneni kralježnjaci. Suhu kožu s ljuskama i jaja s čvrstom ljuskom razvili su kao prilagodbe na kopneni način života. Gmazovi nisu ovisni o vodi, ali dio života mogu provesti u njoj.

Sve ptice imaju perje. Ono im pomaže sačuvati tjelesnu toplinu, a pticama koje lete pomaže i u letu. Osim perja, snažna krila i mišići, šuplje i lagane kosti prilagodbe su ptica na letenje. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka.

Današnji vodozemci nisu u potpunosti prilagođeni životu na kopnu. Za razmnožavanje im je potrebna voda. Vodozemce zato nalazimo na vlažnim staništima.