Vrsta je skupina živih bića koja su skoro jednaka načinom života i građom tijela. Jedinke iste vrste imaju mogućnost međusobnog razmnožavanja i stvaranja plodnog potomstva.

Bodlje kaktusa su preobraženi listovi. Kaktusi često nastanjuju sušna staništa. Staništu su se prilagodili preobrazbom listova u bodlje kako bi gubili manje vode, ali i kako bi se zaštitili od biljojeda.

Maslačak koji živi na suhom staništu ima razgranjeniji korijen od maslačka koji živi na vlažnom staništu. Maslačak koji raste na suhom tlu treba razgranjeniji korijen kako bi upio vodu u tlu koje ima jako malo. Razlike u prilagodbi jedinki iste vrste nastale su zbog različitih uvjeta na staništu.

Kaktusi često nastanjuju sušna staništa. Preživljavanje na jako sušnim staništima kaktusima omogućuje mesnata stabljika, koja služi kao spremište vode. Uz to, imaju i dobro razvijen korijen kako bi mogli upiti svu dostupnu vodu iz tla.

Varijabilnost je pojava različitosti obilježja kod jedinki iste vrste. Na primjer, maslačak koji živi na suhom staništu ima razgranjeniji korijen od maslačka koji živi na vlažnom staništu. Razlike u prilagodbi jedinki iste vrste nastale su zbog različitih uvjeta na staništu.

Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Prilagodbe živih bića vrlo su raznolike i ovise o životnim uvjetima na staništu. Uz to, prilagodbe omogućavaju i opstanak vrste jer se prenose na potomke.

U podzemnim organima pohranjene su hranjive tvari koje omogućuju rast i razvoj nove biljke. Neke biljke prezimljuju u obliku podzemnog organa iz kojeg se u povoljnim uvjetima može razviti nova biljka.

Oblik tijela paličnjaka podsjeća na grančicu drveta. Paličnjak se oblikom tijela prilagodio staništu na kojem živi kako bi bio manje uočljiv potencijalnim predatorima.

Sjeverni medvjed ima velike šape i dobro razvijen osjet mirisa. Živi u polarnim područjima. Velike šape olakšavaju mu kretanje po snijegu i plivanje, a pomoću dobro razvijenog osjeta mirisa može nanjušiti plijen skriven u snijegu.

Golub zimi NE seli u toplije krajeve. Na primjer, divlja guska, lastavica i roda su ptice selice. Te ptice zimi sele u toplije krajeve u potrazi za hranom, koje nedostaje na njihovom uobičajenom staništu. Seoba ptica u toplije krajeve prilagodba je na nepovoljne uvjete na staništu.

U grbama deva su pohranjene masti. U slučaju gladovanja, mast iz grbe se razgrađuje kako bi se oslobodila energija. Pri razgradnji masti nastaje i voda.

Biljke koje se penju na neku podlogu nazivaju se lijane. Na primjer, lijane se mogu penjati po stablima drvenastih biljaka. U tropskim kišnim šumama se dobro razvijaju.

Različite vrste ptica različito se hrane te su razvile različite oblike kljunova. Na primjer, ptice grabljivice imaju kukasti kljun prilagođen trganju plijena.

Jedinke iste vrste mogu imati različite prilagodbe. Na primjer, maslačak koji živi na suhom staništu ima razgranjeniji korijen od maslačka koji živi na vlažnom staništu. Razlike u prilagodbi jedinki iste vrste nastale su zbog različitih uvjeta na staništu.

Neke ptice zimi sele u toplije krajeve u potrazi za hranom, koje nedostaje na njihovom uobičajenom staništu. Seoba ptica u toplije krajeve prilagodba je na nepovoljne uvjete na staništu. Na primjer, divlja guska, lastavica i roda su ptice selice.

Maslačak koji živi na suhom staništu ima manje listove od maslačka koji živi na vlažnom staništu. Maslačak koji raste na suhom tlu ima manje listove kako bi gubio što manje vode preko njih. Razlike u prilagodbi jedinki iste vrste nastale su zbog različitih uvjeta na staništu.

Različite vrste ptica različito se hrane te su razvile različite oblike kljunova. Na primjer, sjenica koja se hrani sjemenkama i kukcima ima kratak i oštar kljun.

Neke biljke prezimljuju u obliku podzemnog organa ili sjemenke iz kojih se u povoljnim uvjetima može razviti nova biljka. U sjemenkama i podzemnim organima pohranjene su hranjive tvari koje omogućuju rast i razvoj nove biljke.

Sjeverni medvjed ima debelo bijelo krzno. Živi u polarnim područjima. Debelo ga krzno grije na niskim temperaturama, a zbog bijele je boje teže uočljiv plijenu kojeg lovi na snijegu.

Različite vrste ptica različito se hrane te su razvile različite oblike kljunova. Na primjer, ptice grabljivice imaju kukasti kljun prilagođen trganju plijena, a sjenica koja se hrani sjemenkama i kukcima ima kratak i oštar kljun.

Sjeverni medvjed ima male uške. Živi u polarnim područjima te su male uške jedna od prilagodba za sprječavanje gubitka topline iz tijela. Ispod kože ima i debeli sloj masnih naslaga kako bi spriječio gubitak topline iz tijela.

Pjegavi daždevnjak ima pjegavo žuto obojeno tijelo. Pjegavi daždevnjak se bojom tijela prilagodio staništu na kojem živi kako bi upozorio potencijalne grabežljivce da je otrovan.

Životinje koje spavaju zimski san u tijelu stvaraju masne naslage. Te se životinje tijekom jeseni pojačano hrane, a stvorene će masne naslage tijekom zimskog sna iskoristiti kao izvor energije.

Neke biljke prezimljuju u obliku podzemnog organa ili sjemenke iz kojih se u povoljnim uvjetima može razviti nova biljka. U sjemenkama i podzemnim organima pohranjene su hranjive tvari koje omogućuju rast i razvoj nove biljke.

Živa se bića prilagođavaju životnim uvjetima na staništu građom tijela i ponašanjem. Promjene u ponašanju živih bića mogu se dogoditi tijekom kraćeg vremenskog razdoblja u odnosu na promjene građe tijela.